Kultura
HRABRA SPISATELJICA DALA JE ODGOVOR KOJI ĆE SE DUGO PAMTITI: I u Austriji cenzuriraju Lanu Bastašić zbog stava o Gazi
31. Jan. 20241
Povratkom nacionalističkih mitova pokopano je napredno nasljeđe iz bivše Jugoslavije u pogledu emancipacije žena. Seksualno uznemiravanje je tu uobičajeno i nedostaje svijest da se radi o kršenju prava žena, piše NZZ.
Kultura
31. Maj 2022 01. Jun. 2022
1
Članak u novinama Neue Zürcher Zeitung (NZZ) počinje sjećanjem autorice i književnice Lane Bastašić, rodom iz Banjaluke, na jednu nepravdu: odlazak u lov početkom 1990-ih, u koji je njezin djed poveo njezinog brata, ali ne i nju - samo zato što je djevojčica. Morala je ostati kod kuće i vježbati abecedu. U isto vrijeme, 300 kilometara dalje, odigravao se "drugi lov" – lov na književnicu Dubravku Ugrešić, koju je „hrvatska javnost proglasila izdajnicom i vješticom jer je prosvjedovala protiv nacionalizma". Istovremeno su njezine kolege, svi ugledni profesori književnosti, muškarci i žene – šutjeli. „I tako je najznačajnija jugoslavenska književnica otišla u progonstvo, dok su muškarci ubijali divljač i ljude, a ja se bavila usavršavanjem svoje kaligrafije".
30 godina kasnije i sama Lana Bastašić bila je optužena za vještičarenje. Tada je prvi put srela Dubravku Ugrešić. "Danas je nemoguće govoriti o feminizmu na Balkanu, a da se ne prisjetimo raspada Jugoslavije", piše ona u članku za NZZ. "Emancipacija žena išla je ruku pod ruku s antifašističkim pokretom u Jugoslaviji. Jedna od njezinih najvažnijih poluga bila je Antifašističko vijeće žena (AFŽ) , osnovano u Bosni 1942. godine s ciljem mobilizacije žena u partizane u svrhu narodnooslobodilačkog otpora. One više nisu bile samo majke, sestre i supruge: osim što su bile bolničarke, kuharice, krojačice i kurirke, te su se žene dobrovoljno prijavljivale na frontu, a neke su postale i prvi heroji Jugoslavije: poput Marije Bursać, Rade Vranješević i Vahide Maglajlić".
Nakon sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu Jugoslavenke su konačno dobile pravo glasa i 29. novembra 1945. glasale protiv monarhije i za republiku (SFRJ). Sljedeće godine, po novom Ustavu, ženama su dodijeljena jednaka prava kao i muškarcima. „Obje moje bake, jedna muslimanka, druga kršćanka, dobile su pristup univerzitetskom obrazovanju i dopušteno im je raditi u državnom sektoru. Nosile su štikle i ruž za usne. Jedna od njih se razvela 1960.", piše Lana Bastašić u svom tekstu za NZZ.
Potom prelazi na devedesete godina prošlog stoljeća u Banja Luci, gdje je odrasla, navodeći kako su srpski nacionalisti promijenili nazive ulica palih partizanki Rade Vranješević i Vahide Maglajlić, čiji su spomenici krasili Banjaluku. „Srpski nacionalisti nisu promijenili samo imena već su izbrisali i sva muslimanska obilježja u gradu", piše dalje u članku. Prijedlog, podnesen ove godine, da se banjalučkoj ulici vrati Vahidino ime, izravno je odbijen.
Ulice su preimenovane u Majku Jugovića, koja je u Kosovskoj bitki izgubila muža i sedam sinova, Majku Kristinu koja je izgubila tri sina u Vojsci RS, Majku Jevrosimu koja je rodila srpskog junaka Kraljevića Marka i Majku Knežopoljku, lik iz poeme Skendera Kulenovića. Pri tome su sinovi majke Knežopoljke ubijeni od strane istih ljudi protiv kojih se borila i Vahida. A za razliku od Vahide, „nijedna od srpskih majki nije bila rođena u Banjaluci" i ni jedna se „nije borila za oslobođenje svoje zemlje od okupacije", piše NZZ.
U članku se dalje navodi kako su se ovakve pojave događale i u drugim bivšim jugoslavenskim republikama: preimenovane su ulice, podignuti kipovi u znak nacionalnog ponosa, a imena partizanki izbrisana iz gradova. „Žene su postale „vlasništvo nacije", a nicali su pokreti, koji su se borili protiv prekida trudnoće.
„Kada me je napao jedan direktor muzeja iz Beograda, nazivajući moje pjesme bogohuljenjem i lezbijskim koještarijama, napad se preusmjerio na mog oca, koji me nije dobro odgojio", piše dalje autorica teksta. Moja tetovaža ukazivala je da „vladam sposobnostima vještičarenja, što nije u skladu s pravoslavnim, kršćanskim vrijednostima".
Uz to, kako dalje navodi Lana Bastašić, posljednjih nekoliko godina klevetao ju je i jedan sveučilišni profesor, koji je smijenjen zbog mnogobrojnih pritužbi žena. Većinu vremena on je proveo upozoravajući ljude na nju kao "samomrzeću Srpkinju" i "polutalentiranu diletanticu" koju vjerojatno "Zapad plaća da umoči olovku u onu stvar umjesto da priča o ubijenim precima".
Skoro da nema literarnog festivala na kojem je Lana Bastašić bila pošteđena sekstističkih komentara, a po tom pitanju se nije proslavilo ni Sarajevo. Tamo je na festivalu knjige Bookstan nju i književnicu Rumenu Bužarovsku jedan muškarac iz publike podučavao „o svetoj ulozi majčinstva", izražavajući razočarenje da to za ove književnice nije od interesa.
Ukazala je i na slučaj Marije Lukić u gradiću Brusu u Srbiji, gdje je pala „povijesna presuda pravosuđa Srbije": bivši gradonačelnik osuđen je na tri mjeseca zatvora zbog seksualnog uznemiravanja svoje suradnice.
„Feminizam je na Balkanu još uvijek pogrdna riječ“, zaključuje autorica teksta u švicarskim novinama Neue Zürcher Zeitung i ukazuje kako tamošnje obrazovane žene i muškarci, poznati i renomirani ljudi, književnici i novinari stalno „ističu svoj antifeminizam" – za razliku od „partizanke" Dubravke Ugrešić, koju su „prognali kao vješticu" i koja i dan danas sebe naziva „jugoslavenskom književnicom" – ženom koja se „ laptopom bori protiv fašizma", prenosi DW.
Evropa
RISKANTNI POSLOVI VIKTORA ORBANA: Podigao je najveći kredit u historiji Mađarske, a mora ga brzo vratiti!
Prije 4h0
Društvo
I LJILJANI U PARIZU: Tokom ceremonije otvaranja OI u Parizu, prikazan tim BiH iz 1992. godine
Prije 4h0
Vijesti
OTVORENE OLIMPIJSKE IGRE U PARIZU: Francuzi priredili pravi spektakl pa na kraju iznenadili čitav svijet (FOTO, VIDEO)
Prije 4h0
Mini market
PREPOZNAJTE LI ČOVJEKA U KABANICI: U Parizu će navijati za Srbiju (FOTO)
Prije 5h1
Kultura
SB INTERVJU / NENAD VELIČKOVIĆ: „Nova akademska struktura koristi fakultet ne da bi otkrivala nešto važno i novo u oblastima kojima se bavi, nego da bi je upotrijebila za ideologiju kojoj služi“
Prije 14h0
Kultura
“ZA PUSTE DALJINE, ZA SVE HLADNE DUBINE…”: Osam godina od objavljivanja romana “Kad sam bio hodža” Damira Ovčine
Prije 16h0
Kultura
REDITELJ KOKAN MLADENOVIĆ: “Mislim da trenutno političko lice Srbije čeka višegodišnja robija”
25. Jul. 20240
Kultura
BH. KINEMATOGRAFIJA POSTALA BOGATIJA ZA NOVI FILM: U Tuzli snimljen igrani film "Sve si u pravu"
24. Jul. 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.