Nebrojeno puta do sada znanstvene studije su dokazale da je pušenje duhana i duhanskih proizvoda jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Pušenje sa svojim širokim spektrom posljedica predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem i smatra se teškom ovisnošću s visokim ovisničkim potencijalom. Ovisnost se razvija već unutar nekoliko tjedana svakodnevne konzumacije, dok kod adolescenata konzumacija čak ne mora biti svakodnevna.

Svaka treća osoba (32%), koja proba duhan, postat će ovisna (više od bilo koje druge psihoaktivne tvari). Više čimbenika i njihovo uzajamno djelovanje igra važnu ulogu u nastanku ovisnosti o duhanu: sociokulturna sredina, psihološka i biološka svojstva pojedinca, dostupnost duhanskih proizvoda na tržištu, kao i prikriveni marketing.

Duhanski dim sastoji se od 7.000 različitih kemijskih supstanci, sa više od 70 kancerogenih. Visoko je na ljestvici uzročnika bolesti i smrti. Nema organa niti organskog sustava koji nije pogođen štetnim učincima pušenja.

Ono povećava rizik obolijevanja od raka, kardiovaskularnih bolesti (srčane bolesti i moždani udar, dva vodeća uzroka smrtnosti u svijetu, usko su povezani s upotrebom duhana), bolestima dišnog i probavnog sustava, utječe na reproduktivno zdravlje te povećava rizik neplodnosti.

Uz znatno narušavanje zdravlja pušača, velik učinak ima i na zdravlje nepušača, putem sekundarnog (pasivnog) pušenja (eng. Second-hand smoke). Uz pasivno pušenje znanstvenici sve više upozoravaju i na „pušenje iz treće ruke“ (eng. Third-hand smoke). Čestice iz duhanskog dima talože se na površine namještaja, odjeću, podove, zidove, zavjese. Uglavnom, na sve predmete naše okoline gdje mogu biti prisutne mjesecima pa čak i godinama. Uobičajene metode čišćenja nažalost nisu učinkovite, tako da pušenje iz treće ruke među znanstvenicima izaziva sve veću zabrinutost za zdravlje ljudi.

Danas u svijetu puši približno 1.3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva iznad petnaeste godine života. Prema rezultatima istraživanja 2019. godine „Upotreba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Instituta za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih ljudi puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), a muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%).

(Ordinacija.vecernji.hr)