Pentagon je u aprilu procijenio da je ruska vojska u invaziji na Ukrajinu pretrpjela gubitak od otprilike četvrtine raspoređenih snaga. Dezertiranje i odbijanje zapovijedi pogoršavaju taj problem. 

Ruske vlasti imaju problem s tim kako kazniti dezertere, a pritom ne privući veću pažnju javnosti. Dezerterstvo se dosad nije teže kažnjavalo, kazne su uglavnom bile ograničene na otpust iz službe. Budući da Rusija nije objavila rat Ukrajini, malo je zakonske osnove za krivične prijave protiv onih koji odbijaju sudjelovati u vojnim operacijama u inozemstvu, tvrdi advokat Mihail Benjaš, bivši pomoćnik vojnog tužioca koji brani vojnike otpuštene zbog neposlušnosti. 

Benjaš zastupa desetak pripadnika Nacionalne garde, jedinice koju vlast koristi za gušenje protesta u Rusiji. Gardisti su se žalili na to što su dobili otkaze nakon što su u februaru odbili zapovijed za ulazak u Ukrajinu. 

Advokat Benjaš tvrdi da je u roku od nekoliko dana od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara više od 1.000 pripadnika Nacionalne garde i Ministarstva unutrašnjih poslova zatražilo pravnu pomoć. 

Ruski zakon predviđa kaznu do deset godina zatvora za pripadnike vojske koji napuste dužnost. Dezerteri mogu biti pošteđeni kazne ako mogu dokazati da su djelovali pod golemim pritiskom ili da su imali lične probleme koji su ih potaknuli na bijeg. Gardisti također imaju pravo odbiti naredbe za koje smatraju da su nezakonite. 

Na audiosnimci, koju je 22. aprila objavila ruska neovisna medijska kuća Mediazona, čuje se zapovjednik baze koji vojnicima kaže da ne mogu ne ići. "Ako ne odete tamo, provest ćete 15 godina gazeći po zatvorskom dvorištu", zaprijetio im je. Vojnik je odgovorio da su mu advokati rekli da zbog odbijanja borbe u Ukrajini neće u zatvor. 

"Dovedite svoje advokate ovamo", odgovorio je zapovjednik. "Razgovarat ćemo s njima." 

Zapadne obavještajne službe kažu da imaju puno dokaza o haosu i neredu među ruskim snagama u Ukrajini. 

Zvaničnik Pentagona rekao je novinarima prošli mjesec da su ruski oficiri srednjeg ranga, ili odbili poslušati naređenja ili ih ne slušaju kako je to potrebno. U Prvom čečenskom ratu, od 1994. do 1996., dezertirale su hiljade ruskih vojnika. Slali su ih u borbu u planine Kavkaza, često nakon samo malo više od mjesec dana obuke. Nakon toga je Moskva uvela strože kazne za dezerterstvo, s maksimalnom kaznom od deset godina zatvora. 

Mnogi vojnici koji odbijaju naredbu da odu u Ukrajinu smatraju da je lakše riskirati suđenje, nego riskirati svoj život u borbi, kaže bivši tužilac i današnji advokat Mihail Benjaš.