Briga o zdravlju mozga ne podrazumijeva samo rješavanje križaljki, vježbe pamćenja ili uzimanje dodataka prehrani. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, svakodnevne navike poput redovnog kretanja, uravnotežene ishrane i kontrole određenih zdravstvenih stanja mogu doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija i smanjenju rizika od demencije.

Kako piše tportal, pozivajući se na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), za očuvanje zdravlja mozga nisu nužni posebni trikovi ni skupi preparati. Važnu ulogu imaju jednostavne promjene životnog stila koje se mogu postepeno uvoditi u svakodnevicu.

WHO je u julu 2026. godine objavio drugo izdanje smjernica za smanjenje rizika od kognitivnog propadanja i demencije, ažurirajući preporuke iz 2019. godine. Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijedna pojedinačna navika ne može garantovati sprečavanje bolesti.

Redovno kretanje koristi mozgu

Šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili rad u vrtu mogu biti dobar početak za osobe koje žele povećati fizičku aktivnost.

Redovna fizička aktivnost doprinosi općem zdravlju organizma, a istraživanja je povezuju i s manjim rizikom od slabljenja kognitivnih sposobnosti.

Preporuke za odrasle uglavnom uključuju najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično. To ne znači da je neophodno svakodnevno odlaziti u teretanu ili se baviti intenzivnim treningom.

Čak i kraće šetnje mogu biti korisnije od dugotrajnog sjedenja, posebno ako postanu redovan dio svakodnevice.

Kontrolišite pritisak, šećer i holesterol

Visok krvni pritisak, povišen šećer u krvi i holesterol mogu negativno utjecati na krvne sudove, uključujući i one koji opskrbljuju mozak krvlju.

Zbog toga su redovne zdravstvene kontrole važan dio brige o kognitivnim funkcijama.

Osobama koje imaju hipertenziju, dijabetes ili povišen holesterol preporučuje se pridržavanje savjeta ljekara i redovno praćenje zdravstvenog stanja.

Terapiju koju je propisao ljekar ne treba samostalno mijenjati niti prekidati, čak ni kada se zdravstveno stanje poboljša.

WHO u svojim ažuriranim preporukama posebno ističe važnost kontrole kardiometaboličkih bolesti, koje mogu povećati rizik od kognitivnog propadanja i demencije.

Raznovrsna ishrana umjesto skupih preparata

Uravnotežena ishrana koja uključuje povrće, voće, integralne žitarice i druge nutritivno vrijedne namirnice podržava zdravlje cijelog organizma, uključujući i mozak.

Važno je osigurati raznovrsnost namirnica i dovoljan unos hranjivih materija, umjesto oslanjanja na pojedinačne proizvode kojima se pripisuju posebni učinci na pamćenje.

WHO u novim smjernicama ne preporučuje uzimanje vitamina B i E, omega-3 masnih kiselina ni multivitaminskih preparata isključivo radi sprečavanja kognitivnog propadanja, ako osoba nema utvrđen nedostatak tih nutrijenata.

To ne znači da su svi dodaci prehrani nepotrebni. Kod osoba s dokazanim nedostatkom određenih vitamina ili minerala njihova primjena može biti medicinski opravdana, prema preporuci ljekara.

Dodaci prehrani nisu zamjena za raznovrsnu ishranu, a njihovo uzimanje ne garantuje očuvanje pamćenja niti sprečavanje demencije.

Kvalitetan san važan za koncentraciju

Nedovoljno ili nekvalitetno spavanje može negativno utjecati na koncentraciju, pažnju i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Zbog toga je korisno održavati redovno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja te obratiti pažnju na probleme koji narušavaju kvalitet sna.

Dugotrajna nesanica, često buđenje tokom noći ili mogući poremećaji disanja u snu mogu zahtijevati stručnu procjenu.

Ako problemi sa spavanjem traju duže vrijeme, preporučuje se razgovor s ljekarom kako bi se utvrdili mogući uzroci i odgovarajuće liječenje.

Druženje i učenje održavaju um aktivnim

Razgovori, druženja i aktivnosti koje zahtijevaju učenje, razmišljanje ili rješavanje problema mogu pomoći da mozak ostane aktivan.

To mogu biti čitanje, učenje novih vještina, društvene aktivnosti ili hobiji koji podstiču mentalni angažman.

Ipak, ne postoje dokazi da određena igra, aplikacija ili pojedinačna mentalna vježba može garantovati očuvanje pamćenja ili spriječiti razvoj demencije.

Važno je odabrati aktivnosti koje su zanimljive i koje se mogu dugoročno održavati.

WHO u ažuriranim smjernicama navodi i značaj društvene uključenosti, kognitivne stimulacije i aktivnosti koje podstiču mentalne sposobnosti.

Ne zanemarujte sluh i kvalitet zraka

Uz navedenih pet navika, stručnjaci upozoravaju i na važnost pravovremenog prepoznavanja problema sa sluhom.

Neliječeni gubitak sluha povezuje se s povećanim rizikom od kognitivnih poteškoća, zbog čega se osobama koje primijete slabljenje sluha preporučuje pregled kod stručnjaka.

WHO također ističe značaj smanjenja izloženosti zagađenom zraku, koji se prepoznaje kao jedan od faktora rizika za zdravlje.

Preporuke za pojedinca zavise od zdravstvenog stanja, životne dobi i svakodnevnih okolnosti.

Ako se pojave poteškoće s pamćenjem, razmišljanjem ili koncentracijom koje počinju utjecati na svakodnevni život, važno je potražiti savjet ljekara, umjesto oslanjanja isključivo na promjene životnih navika.

Izvor: tportal