Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas je službeno postao nastavna, naučna i umjetničko-istraživačka baza od posebnog značaja za Univerzitet u Sarajevu (UNSA).

Ovo su danas svečanim potpisivanjem ugovora ozvaničili Mirsad Sijarić, v. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH, i Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, a događaju su prisustvovali i predstavnici Vlade Kantona Sarajevo, na čelu s premijerom Edinom Fortom.

Potpisivanje je održano u prostorijama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Škrijelj je kazao kako je ovo veliki dan za Zemaljski muzej BiH i UNSA te da je na ovaj način Vlada KS doprinijela održavanju i opstanku jedne od državnih institucija koja je tri decenije ostavljena da "živi" na račun grantova koji su uvijek bili neizvjesna budućnost i stvarnost.

Dodao je kako od danas uposlenici Zemaljskog muzeja na godišnjem nivou imaju preko UNSA više od 800.000 konvertibilnih maraka (KM) sigurnih sredstava kojima će Vlada Kantona Sarajevo "prvi put iza završetka rata ovoj instituciji dati jedan vrlo ozbiljan poticaj, podršku i stabilan oslonac za rad i razvoj".

Blago Muzeja na dohvat svim uposlenicima i UNSA

Prema njegovim riječima, predviđene su i druge aktivnosti kroz UNSA da se realiziraju zajedno sa Zemaljskim muzejom u jačanju kapaciteta ove institucije, koja svojom historijom postojanja dužom od 130 godina svjedoči da je značajna za državu.

"Pokrenut ćemo i niz aktivnosti u cilju zvaničnog rješavanja statusa ove institucije na državnom nivou, ali ovaj put radit ćemo to zajedno, UNSA i Zemaljski muzej", istakao je Škrijelj.

Dodao je kako UNSA sada dobiva sebi bližu instituciju koja će biti i nastavna baza i oslonac za akademsko osoblje i studente univerziteta, ali i u međunarodnoj saradnji s drugim univerzitetima te istraživače van BiH.

"Ono što se zove blago Zemaljskog muzeja, sada je na dohvat svim uposlenicima i UNSA i nastojat ćemo da u maniru dobrih partnera u ovoj priči, jedna državna institucija kakav je Zemaljski muzej i UNSA, kao najstariji i najveći univerzitet u državi BiH, kroz našu saradnju unaprijedimo procese i napravimo ono što se od nas i očekuje", rekao je Škrijelj.

Zahvalio je Vladi KS i uposlenicima Zemaljskog muzeja koji su uložili velike napore za opstanak ove značajne institucije.

Sijarić je kazao kako s obzirom na poteškoće s kojima su se susreli u proteklom periodu, današnji događaj izgleda nestvarno. Zahvalio je i Vladi KS na podršci.

"Ono što smo naslijedili, što ovdje stoji od 1888. godine, a svojom suštinom seže ne samo kroz historiju Bosne, nego kroz geološku prošlost ovih prostora na kojim mi živimo, je naša obaveza da sačuvamo, očuvamo, razvijemo i na kraju krajeva iskoristimo za dobrobit društva bez obzira kako nam se zemlja zvala i u kakvom se stanju nalazila", kazao je Sijarić.

Dodao je kako se nadaju da je ovo kraj neizvjesnosti u vezi s finansijskom situacijom muzeja. Istakao je i kako žele surađivati s Univerzitetom u Sarajevu kada je u pitanju i selekcija kadrova potrebnih za muzej.

Ukazao je na činjenicu da muzej radi s mnogo manjim kadrom nego što je to predviđeno i u težim uslovima. Sijarić je izrazio nadu da će u narednim godinama Zemaljski muzej BiH biti tamo gdje je bio 60-ih, 70-ih, 80-ih godina proteklog stoljeća.

"Ovaj muzej je proizvodio takvo znanje i rezultate u naučnom smislu, da je teško iz današnje perspektive da mi to zajedno s univerzitetom možemo ponoviti, ali treba ići u tom pravcu. Ovo je preozbiljna institucija za državu u kojoj se nalazimo", naglasio je Sijarić.

Rekao je i kako je cilj da ova institucija funkcioniše kako je to bilo ranije, a da ne bude riječ samo o "preživljavanju".

Sijarić je kazao kako će većina sredstva predviđenih na godišnjem nivou biti izdvojena za finansiranje plaća uposlenika Zemaljskog muzeja, a dio je namijenjen za materijalne troškove koji uključuju i određene aktivnosti.

"Ostalih 40 posto je obaveza muzeja da se snađe. Ja mislim da to neće biti prevelik problem. Bit će, ali neće biti prevelik", poručio je Sijarić.

Ulaganje u istraživanje i razvoj višestruko se vraća

Dodao je kako je bitno da stabiliziraju situaciju.

Premijer Vlade KS Forto rekao je kako je Zemaljski muzej prva naučno-istraživačka ustanova u Bosni i Hercegovini.

"Nevjerovatno je da smo bili u situaciji u kojoj je status, i to najosnovniji status te ustanove bio upitan", rekao je Forto.

Dodao je kako Vlada KS izrazito insistira na razvoju naučno-istraživačkog rada, što je vidljivo iz budžeta i višemilionskih sredstava namijenjenih za naučne projekte.

"Ekonomska matematika i svaka druga, u cijelom svijetu je već ustanovljena – ulaganje u istraživanje i razvoj višestruko se vraća kroz ekonomsku aktivnost", pojasnio je Forto.

Naglasio je kako "svaka marka uložena u istraživanje i razvoj se višestruko vraća".

"Društva koja su daleko naprednija od naših, za svoj napredak i budućnost ulažu u istraživanje i razvoj", zaključio je Forto.

Anadolija