Uz najave o ubrzanju gradnje Koridora, jačaju i otpori za izgradnju autoputa na dijelu dionice kod Mostara koja jednim dijelom prelazi preko poljoprivrednog zemljišta. Raspravu o tome dodatno je podgrijala odluka Općinskog suda u Mostaru, koja zadire u nadležnost Ustavnog suda FBiH, ali ima i političku težinu jer se u presudi navodi da je trasa politički dogovor SDA i HDZ-a, da prati liniju razdvajanja HVO-a i Armije RBiH, te granicu trećeg entiteta?! U slučaju pravosnažnosti ove presude Mostar bi na Koridoru mogao biti zaobiđen ili isključen, a za to bi onda neko trebao i odgovarati.

Izgradnja Koridora Vc najveći je, a s obzirom na njegov međunarodni karakter, i najznačajniji projekat u Bosni i Hercegovini. Autocesta dužine preko 300 kilometara Bosnu i Hercegovinu će spojiti s Evropom priključkom u Mađarskoj, a sa Hrvatskom na graničnom prelazu Bijača. Koridor će donijeti značajne benefite i za građane i za bh. ekonomiju, uz to se planira da se brzina putovanja od Save do mora, sa 60 poveća na 130 km na sat što će značiti i prolazak miliona turista kroz BiH i ogromne ekonomske benefite.

Evropska Unija je od početka uključena u ovaj projekat kroz ekspertnu i finansijsku pomoć i više puta su jasno ponovili da nadležni u BiH trebaju ubrzati proces izgradnje Koridora. Iz Evropske delegacije u Sarajevu istakli su da će “nakon završeka radova Koridor Vc skratiti vrijeme putovanja, povećati sigurnost u saobraćaju u skladu sa EU standardima, smanjiti nivo zagađenosti zraka, unaprijediti trgovinske veze u regiji i pozitivno uticati na razvoj ekonomije i turističkog potencijala”.

Ubrzani radovi

Gradnja Koridora Vc već godinama izaziva razne afere, a činjenica je da su mnoga obećanja (bez ikakvih posljedica) pogažena i da su probijani svi rokovi, od 2013. kada je SDP-ov ministar Damir Hadžić najavljivao završetak radova do kraja 2020. godine, i SBB-ovog ministra Ismira Juske koji je to prognozirao za kraj 2021, do bivših direktora Autocesta Ensada Karića i Adnana Terzića koji su tvrdili da će Koridor biti završen 2022, odnosno 2025. godine. Aktualna vlast, premijer i nadležni ministar, predviđaju da bi radovi mogli biti završeni 2028.

Evidentno je da nova Uprava JP Autocesta, na čelu s direktorom Elmedinom Voloderom, značajno ubrzava radove na svim dionicima Koridora, ali je evidentno i da nailaze na brojne, nagomilane probleme koje prethodne Uprave nisu valjano rješavale. Guranjem pod tepih tih problema, izgubilo se dragocjeno vrijeme, a ekonomske posljedice su milionske štete s obzirom na promjene vrijednosti i materijala i radne snage na tržištu. Istovremeno, razni interesni lobiji su zaustavljali pokretanje bilo kakve odgovornosti zbog kašnjenja izvođača i probijanja rokova na pojedinim dionicama koje danas pokušavaju pravdati izmišljenim pričama o “geološkim uslovima“, pandemijom, nedostatkom radne snage i enormnim poskupljenjem materijala. Srećom da postoje ugovori, na šta je Voloder već podsjetio pojedince, odnosno na kaznene penale koje će morati plaćati ukoliko ne realiziraju ono što su se obavezali preuzimanjem poslova.

No, i pored svih problema aktivno se radi na izgradnji 30 kilometara autoputa na više poddionica, dok se vrše intenzivne pripreme za više od 85 kilometara sjeverno od Zenice prema Žepču i Doboju do šireg prostora Mostara, gdje se za Mostar sjever – Mostar Jug i tunel Prenj uskoro očekuje raspisivanje javnog poziva o čemu se nedavno razgovaralo na sastanku kod premijera Novalića na kome su bili i predstavnici EBRD-a i direktor JP Autocesta Voloder.

Inače, dio autoputa do Mostara je i najzahtjevniji i na tom potezu će se graditi 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje, a Prenj je nesumnjivo najzahtjevniji. I ono što je najvažnije svi predviđeni radovi su finansijski zaokruženi zahvaljujući prvenstveno angažmanu direktora Volodera koji u tome ima podršku premijera i resornog ministra tako da bi postojeći radovi na ovom dijelu autoputa do kraja godine mogli biti značajno ubrzani, uz početak novih među kojima su i najzahtjevnije dionice koje su prethodne Uprave vješto izbjegavale.

Javni interes i(li) interesi pojedinaca

Međutim, uz najave o ubrzanju gradnje Koridora, jačaju i otpori za izgradnju autoputa na dijelu dionice kod Mostara koja jednim dijelom prelazi preko poljoprivrednog zemljišta. Raspravu o tome dodatno je podgrijala odluka Općinskog suda u Mostaru kojom je sutkinja Gordana Puljarević presudila da se izgradnjom Koridora Vc diskriminiraju “1. Lidija Berberović, 2. Marina Berberović, 3. Slavko Berberović, kao nasljednici umrlog Vujadina Berberovića, 4. Grujo Berberović i 5. Nura Stein“, uz obrazloženje da su kod odlučivanja o ovoj trasi “nesrazmjerno javnom interesu, povrijedili pravo na povratak tužitelja kao pripadnika povratničke populacije – pravo na povratak raseljenih i izbjeglih u svoj dom zajamčeno Ustavom Federacije…“

U prvoj rečenici obrazloženja presude, sutkinja navodi da su tužitelji podnijeli tužbu jer je “Autoput Koridor Vc na dionici Mostar Jug Buna, poddionica Mostar Jug-tunel Kvanj određena na način da najteže pogađa Srbe povratnike a ostali vlasnici su kolateralna šteta“.

Nastranu što nije jasno kako su ugrožena povratnička prava Srba, pogotovo što je supotpisnik tužbe i Nura Gazin Derviškadić koja nije iz reda srpskog naroda, nije jasno ni o kakvim ugroženim pravima raseljenih i izbjeglica se radi, jer su se oni, po izjavi Lidije Berberović na svoju zemlju vratili prije 23 gdje ostvaruju sva prava na svoju imovinu (čime su izgubili status povratnika i raseljenih lica) koja uostalom Ustavom FBiH imaju svi građani, a ne samo povratnici.

No, svojom presudom, zadirući i u nadležnost Ustavnog suda FBiH – JP Autoceste realiziraju “spornu dionicu“ na osnovu Prostornog plana koji su usvojili i Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH – sutkinja Puljarević je svemu dala i politički kontekst, problematizirajući kompletnu trasu oko Mostara. U tu svrhu na prijedlog tužitelja sutkinja je prihvatila da se saslušaju vještaci sociološke struke (Slavo Kukić) i geopolitičke (Nerzuk Ćurak), iako takvi vještaci ne postoje na listi sudskih vještaka, a Ćurak je i odbio. Po presudi je Lidija Berberović svjedočila “na okolnost da li nova trasa puta ide duž ratne linije razdvajanja između Armije RBiH i HVO-a“, iako nije jasno šta bi ona o tome mogla znati pogotovo što je u iskazu navela da u vrijeme tih sukoba oni uopće nisu bili u Mostaru, dok je Aner Žuljević svjedočio “na okolnost njegovih saznanja o političkoj pozadini“.

Politički kompromis SDA i HDZ-a

U svom iskazu, koji je također ušao u presudu, Lidija Berberović je rekla da je “nova trasa politička trasa“ navodeći da je lično čula Adnana Terzića, bivšeg direktora Autocesta kako o tome govori, ali se nije mogla sjetiti kad i gdje. Adnan Žuljević, potvrdio je da je trasa usvojena u Parlamentu. On je, inače bio zastupnik u Domu naroda kad je usvojen taj Prostorni plan, protiv koga je on glasao. O trasama je govorio i kao neko ko je upućen jer je 2011. radio u Autocestama, a na Sudu je decidno izjavio da “nova trasa autoputa ide ratnom linijom razgraničenja HVO-a i Armije RBiH“.

Zanimljivo je da u raspravi u Parlamentu nije spomenuo ovaj argument, ali je naglasio da “njihova upozorenja“ u Parlamentu nisu urodila plodom, te da su “više puta u diskusiji insistirali na objašnjenju šta je ključni kriterij za izmjenu te trase i naglašeno im je da je u pitanju politički kompromis politike SDA i HDZ-a“. Ovo u raspravi u Parlamentu nije spomenuo ni Žuljević niti iko od prisutnih, a snimak sjednice je dostupan na JouTubeu.

No, u nastavku presude se navodi da se “radi o trasi koridora koja bi praktično narušila ratne linije razdvajanja i zamišljenu liniju trećeg entiteta…“?! Ukoliko su tačni ovi navodi Općinskog suda onda je to zaista skandalozno, ali i dalje nije jasno zašto se i na osnovu čega sud bavio “visokom politikom“ i čime su dokazani ovi navodi. Pogotovo što niko od zastupnika, ni njih 10 koji su glasali protiv trase, nikad o tome nije uputio apelaciju Ustavnom sudu FBiH i pokušao osporiti tu trasu!

Od 150 stranaka (predmeta) na području Ortiješa i Malog polja protiv eksproprijacije je njih sedam, a presuda Općinskog suda, koja je po žalbi trenutno na Kantonalnom sudu, odnosi se na tri. Ukoliko Kantonalni sud u Mostaru potvrdi ovu presudu, s obzirom da ne može mijenjati trasu Koridora Vc jer je to odluka Parlamenta FBiH, Mostar bi se mogao naći u potpunoj izolaciji jer, kao što rekosmo, JP Autoceste vrlo aktivno rade i pokreću sve druge dionice, a do kraja godine se očekuje i potpisivanje ugovora za sve dionice od Sarajeva do Doboja. Ukoliko Kantonalni sud u Mostaru potvrdi prvostepenu presudu, u tom slučaju bi se dionica preko Ortiješa i Malog polja izostavila, ali i mostarska petlja i Mostar bi bili  jednostavno – zaobiđeni. A zbog toga bi neko morao snositi odgovornost

S. B.