Na turskom provladinom TV kanalu Haber Turk emitira se emisija u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici. U pozadini ekrana vidi se karta Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gürkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu točku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu. On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske. To bi, međutim, značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij. Ovaj TV isječak posljednjih dana poput požara proširio se društvenim mrežama u Grčkoj. Jer to što je novinar Zengin prezentirao na televiziji na izrazito populistički način odgovara onome što se posljednjih dana i tjedana može čuti od visokih turskih političara.

U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanez, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa, piše Deutsche Welle. Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano - kad se ima u vidu međunarodno pravo. Sporazum iz Lausanne (1923.) i sporazum iz Pariza (1947.) na primjer određuju koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati. Postoji međutim i Sporazum iz Montreuxa (1936.), koji je pak trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lausanne. Između ostaloga, Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.

Prošloga tjedna turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otišao je na veliku vojnu vježbu u Izmiru - gradu i luci na Egejskom moru - u koju su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom govoru više puta optužio je Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atenu na moguće posljedice daljnjeg naoružavanja. "Atina bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice", rekao je Erdogan i dodao: "Ne šalim se". Potom je ove izjave objavio i na engleskom i grčkom jeziku preko svog profila na Twitteru.

Mirno, ali oprezno i budno

U Grčkoj se to shvaća kao jasna prijetnja ratom. No vlada u Atini je dosad reagirala mirno: Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na samitu zemalja jugoistočne Europe u Solunu rekao da neće "pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom sudjelovanjem u uvrjedljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama". Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju "razmjera turskog revizionizma". Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.

S obzirom na ove prijetnje, koje dolaze iz Turske, Atina vidi potvrdu za svoju odluku da ne demilitarizira otoke u istočnom dijelu Egejskog mora, piše DW. Grčka tako ostvaruje svoje pravo na samoodbranu. Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni zrakoplovi trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa.

Osjećaj mučnine

To, a prije svega verbalna eskalacija, stvara kod mnogih Grka osjećaj mučnine. Većina se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u sklopu izborne kampanje. U Turskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da se želi ponovno kandidirati.

No gospodarska situacija u Turskoj je loša, a inflacija, prema službenim podacima, iznosi više od 70 posto. Zašto onda, u cilju odvraćanja pozornosti, ne raspaliti ponovno sukob koji je tinjao desetljećima? Nitko se zapravo ne usuđuje predvidjeti dokle će Erdogan ići. No Grci se još dobro sjećaju kasnog ljeta 2020. kad su se turski i grčki ratni brodovi suočili u istočnom Mediteranu.