Svijet
VOJNI ANALITIČAR IGOR TABAK TVRDI: "Iznenađen sam jednom vojnom odlukom Indije, tome se niko nije nadao!"
07. Maj 20250
Stanje na bojištima Ukrajine se tek polagano mijenja i razvija.
Svijet
17. Jun. 2022 17. Jun. 2022
0
Ostavimo li po strani stanje na bojištima širom istoka države, može se ipak zaključiti kako se tekući tjedan pokazao dobrim za Ukrajinu. Na petak 17. lipnja, inače 114. dan intenzivnog ratovanja u toj zemlji, vlasti u Kijevu su dobile pozitivnu preporuku Europske komisije po pitanju stjecanja kandidatskog statusa za Europsku uniju. Komisija tako, za razliku od pitanja kandidature Gruzije – za koju se ocijenilo da ipak nije spremna – Ukrajinu vidi u društvu Moldove, najavljujući, doduše, određenu reviziju provedbe pobrojanih reformi (sve i Hrvatskoj dobro poznate teme kao što su borba protiv korupcije i moći lokalnih moćnika (oligarha), demokratiziranje izbora sudaca, zaštita manjina, te novi zakon o medijima) do kraja godine.
Pri tome, nije još jasno kako će krajem idućega tjedna, 23. i 24. lipnja, zapravo izgledati odlučivanje članica EU na tu temu, i hoće li se ovim državama zaista otvoriti puni status EU kandidata, ili tek neka njegova labavija verzija kao više simbolična gesta potpore. Naravno, posebnu poruku sa sobom nosi već i samo uključivanje Moldove u ovu rundu odlučivanja o temeljima budućih EU-proširenja, budući je ta zemlja ruskim održavanjem pobunjenog Pridnjestrovlja već godinama bila zarobljena u međunarodnom političkom vakuumu koji se krenuo rješavati aktualnim naglaskom na suzbijanju utjecaja i moći Ruske Federacije u Europi. No, za punije razumijevanje značaja ovoga tjedana za Ukrajinu, ipak se treba vratiti na još dva bitna događanja iz proteklih dana.
Kao prvi, u srijedu 15. lipnja održan je u Bruxellesu sastanak tzv. Kontaktne skupine za Ukrajinu, poznate pod imenom "Rammstein-3", na kojem je tema za okupljenih oko 50 država bila koordinacija vojne pomoći Ukrajini. Nakon višednevnih objava informacija o posebno teškom stanju branitelja na bojištima Donbasa, međunarodni su saveznici, izgleda, barem donekle izašli u susret nizu zahtjeva iz Kijeva. Krug država saveznica, sada dopunjen i Ekvadorom, Gruzijom i Moldovom (kojoj je ovo velika promjena dosad iznimno suzdržane vanjske, obrambene i sigurnosne politike), usuglasio se o budućim mjerama pomoći Ukrajini.
Uz napomene pojedinih država o slanju dodatnog topništva, protubrodskih projektila i helikoptera, čulo se tu i novo njemačko obećanje - ono o slanju tri primjerka modernih višecijevnih lansera raketa MARS 2 (varijanta američkog sustava M270 MLRS). Naravno, kako je to već uobičajeno, njemačko obećanje opet nije došlo s ikakvim konkretnijim rokom, pa iako dobro zvuči, ostaje tek još jednom stavkom na sve dužoj listi njemačkih oružja koja možda jednom i osvanu u Ukrajini.
Bitno je konkretnija bila istoga dana objavljena dodatna vojna pomoć iz Sjedinjenih Američkih Država u ukupnoj vrijednosti od oko jedne milijarde dolara. Oko 350 milijuna dolara iz tog okvira predstavlja 12. paket naoružanja i roba izuzetih iz državnih zaliha odlukom predsjednika Joea Bidena. Taj "Presidential Drawdown Authority" (PDA) sadrži dodatnih 18 haubica M777 s pripadajućim vozilima te 36.000 granata 155 mm, četiri vozila za evakuiranje oštećene opreme s bojišta, razne rezervne dijelove, ali i dodatnu pošiljku raketa za VBR sustave HIMARS, čije su prve ukrajinske posade baš ovih dana dovršile svoje obuke, tako da bi s naoružanjem i raketama mogli već za koji dan osvanuti na bojištima Donbasa.
Preostalih oko 650 milijuna dolara pomoći na ratišta stiže u okviru programa "Ukraine Security Assistance Initiative" (USAI), koji u sebi sadržava od američke industrije pribavljena dva dodatna protubrodska sustava Harpoon, tisuće vojnih radio-stanica, vojnih optičkih te elektrooptičkih sustava, kao i dodatna sredstva za obuku, održavanje, transport te administriranje u ratno doba. Upravo se od ovog drugog spomenutog programa američke pomoći očekuje da postane temeljem izgradnje budućih dodatnih sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine.
Još prije no što su se stišale reakcije na ovo okupljanje vojnih pomagatelja obrani Ukrajine, Kijev je u četvrtak, 16. lipnja posjetio do sada neviđen sastav europskih čelnika - francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, talijanski premijer Mario Draghi, te rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.
Nakon što su u Kijev stigli vlakom, ovim je čelnicima bio priušten već standardni program posjeta grada i okolnih ratom devastiranih naselja, da bi onda bili održani i razgovori te zajednička konferencija za medije s domaćinom, Volodimirom Zelenskim.
Teme su naravno, počele s (1) najavom podrške EU-kandidaturi Ukrajine, što je prethodilo današnjem pozitivnom mišljenju Europske komisije, gdje je domaćinima sasvim jasno da se o tome odlučuje konsenzusom, pa će tek po donošenju odluke biti nedvojbeno da se nadišlo sve probleme i skrivena protivljenja.
Uz to, otvoreno je i pitanje daljnjih sankcija Ruskoj Federaciji, gdje EU razmatra svoj ukupno sedmi paket mjera. Tu su domaćini gostima uručili prijedloge koje su pripremili stručnjaci Andriy Yermak i Michael McFaul, usprkos spominjanom "umoru" od takvih sredstava među pojedinim europskim državama.
Gosti su se posebno osvrnuli i na (3) vojnu pomoć koju Ukrajini doprinose njihove države, a dotakli su se i (4) potrebe da prije ili kasnije Ukrajina ozbiljno pregovara s agresorima, napomenuvši kako tu ne misle tjerati Ukrajinu na kompromise prije nego ona sama ocijeni da za to ima mjesta. Ovo je tema oko koje se u međunarodnim medijima teško optuživalo čelnike Francuske, Italije i Njemačke, tako da stvarno nije bilo čudo da su našli za shodno napomenuti kako tu Ukrajina ima odriješene ruke, budući da oni svi podržavaju njenu pobjedu.
Konačno, na rasporedu se našla i (5) tema izvoza ukrajinskoga žita, koje ruske snage onemogućavaju na sve načine, da bi u isto vrijeme tako potaknutu svjetsku nestašicu hrane Ruska Federacija koristila za zaradu prodajom ukradenog žita iz Ukrajine, te optuživanjem ratnih žrtava da su one krive što im izvoz pod ruskom paljbom ne funkcionira kao u mirnodopsko vrijeme.
Na to pitanje ograničavanja izvoza ukrajinskog žita treba se i posebno osvrnuti. Kao prvo, radi se tu o jednoj od posljedica ruske blokade crnomorskih luka Ukrajine i tamošnjih uobičajenih transportnih ruta kojima je tradicionalno išla glavnina ovakvoga transporta. Uz to, agresori su svojim napadima na skladišne komplekse te željezničku infrastrukturu nastojali usporiti i kopneni izvoz ukrajinskoga žita – gdje tek postupno jača transport prema Rumunjskoj i Poljskoj, ne bi li se onda u svijet te robe slalo iz trgovačkih luka tih prijateljskih država. Naravno, uz ruska borbena djelovanja po ukrajinskoj infrastrukturi, ovim nastojanjima na ruku ne ide i specifična konstrukcija ukrajinskih željeznica, koje prema svom ruskom naslijeđu imaju šire kolosijeke od europskoga standarda, tako da je i tu dodatno usko grlo logistike takvog kopnenog transporta.
Kao drugo, treba napomenuti da Ruska Federacija itekako koristi ovaj izvozni zastoj u svoje svrhe. Dok se već neko vrijeme širom svijeta raspravlja o nadolazećim posljedicama ovakve trgovačko-prometne blokade, službena Moskva nije imala nikakvih problema za sve optužiti Ukrajinu i onda ponuditi i vlastito rješenje – otvaranje nekakvih "slobodnih" koridora za ukrajinski izvoz.
Varijanta pomorskog izvoza Crnim morem, naravno, potpuno bi ovisila o dobroj volji agresora, a za ikakvo isplovljavanje teretnih brodova sa žitom branitelji bi prvo trebali otvoriti prolaze kroz obalna minska polja, koja su proteklih mjeseci otežavala organiziranje ruskih vojnih desanta na preostale obale napadnute Ukrajine. Druga je ponuđena varijanta obuhvaćala dozvolu kopnenog izvoza ukrajinskog žita preko ruske saveznice Bjelorusije, a obje bi takve varijante izvozne "usluge" pretpostavljale slični uzvrat Zapada - ukidanje barem dijela sankcija bilo Rusiji, ili njima prijateljskoj Bjelorusiji. Koje čudo da ti prijedlozi baš i nisu naišli na plodno tlo!
(Jutarnji.hr)
Svijet
VOJNI ANALITIČAR IGOR TABAK TVRDI: "Iznenađen sam jednom vojnom odlukom Indije, tome se niko nije nadao!"
07. Maj 20250
Svijet
VOJNI ANALITIČAR IGOR TABAK BEZ DILEME: "SAD se oblizuje na ono što ima Ukrajina"
25. Feb. 20250
Evropa
VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA: Trumpov čovjek mota se po Ukrajini, cure dramatični detalji dokumenta...
24. Feb. 20250
Regija
VOJNI ANALITIČAR IGOR TABAK: “Odnos Plenkovića i Milanovića blokira gomilu stvari"
17. Feb. 20250
Vijesti
ŽELJKU KOMŠIĆU IMAO OPERACIJU SRCA: Poznato u kakvom je stanju i kad se vraća na posao
Prije 27 min0
Vijesti
BEZ ODOBRENJA NOSILI GRB VOJVODE: Da li će oficiri OSBiH odgovarati za kršenje zakona?
Prije 28 min0
Hronika
NEZAPAMĆEN VANDALSKI ČIN: Spomenik sjećanja na genocid u Srebrenici u Grazu uništen za manje od 48 sati
Prije 44 min0
Vijesti
NSRS I DANAS ZASJEDA: Karan najavio pomoćni sastav policije
Prije 59 min0
Svijet
PREDSJEDNIK POTPISAO ZAKON: Većinski muslimanska zemlja zakonom zabranila nošenje odjeće koja pokriva lice
01. Jul. 20250
Svijet
DA LI SE KRIJU STVARNI PODACI: Izrael i Iran objavili broj stradalih u 12-dnevnom ratu
30. Jun. 20250
Svijet
AMERIČKI ZVANIČNICI OTKRILI OBAVJEŠTAJNE PODATKE: Svijet su dijelili trenuci od katastrofe
02. Jul. 20250
Svijet
NOVI RAT DVOJICE MOĆNIKA: Novinarka pitala Trumpa hoće li deportovati Elona Muska, uslijedio je šokantan odgovor
01. Jul. 20250
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.