Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH gostovao je večeras u programu HTV-a i govorio o aktuelnim temama i problemima u BiH. 

Dom naroda Parlamenta BiH nedavno je prihvatio izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH. Te izmjene prvo mora usvojiti Zastupnički dom. 

Mi smo htjeli vrlo jasno pokazati našu poziciju nakon neuspjelog pregovaračkog procesa o izmjenama Izbornog zakona, da postoje dva naroda koja žele promjenu izbornog zakona kako bi se napravio jedan red u funkcioniranju institucija BiH, posebice nakon izbornog ciklusa koji će biti početkom 10. mjeseca. S druge strane, htjeli smo pokazati i drugu dimenziju, kada jedan narod stavlja kao vitalni interes pitanje drugog konstitutivnog naroda, samo da vidimo te odnose, to je prakticirao SDA i bošnjački narod kada se pozvao na vitalni interes. Ustavni sud je to vratio s vrlo jasnim obrazloženjem u prilog našeg prijedloga i nakon Doma naroda, to će ići u Zastupnički dom u sljedećih 10-ak dana. Pošto je struktura Zastupničkog doma takva, kada su u pitanju predstavnici tri naroda, nije realno očekivati ako bude opća "hajka" ili ono što obično bude kada pokušavamo nešto riješiti, napravimo jedan iskorak u funkcioniranju BiH, onda dominantno političko Sarajevo pozove na probosanske snage, na izdaju onih koji bi nešto dogovorili. Ja ću se nadati da ima mnogo onih koji žele napraviti jedan iskorak u BiH, ali realnost da to završi u Zastupničkom domu je vrlo mala.

Kako s odmakom gledate na briselski sastanak na kojem niste bili nazočni. Usuglašen je određeni dokument među predstavnicima političkih stranaka u BiH. Što je u tom dokumentu dobro, a što po Vama nedostaje? 

Želja je bila, prije svega, da predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na tragu dogovora sa predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem napravi jedan takav iskorak u Bruxellesu, da nas okupi, ali primarno da riješimo pitanje nedorečenosti oko izbornog zakona, kako bi se mogli implementirati izborni rezultati nakon izbora, a nažalost, format sastanka je osmišljen kako je, pa i sam sadržaj i teme koje su se vodile. Mi smo bili pri ruci, u želji da neke stvari dogovorimo, napravimo iskorak, ali isto tako, format sastanka vrlo jasno nije dozvolio i onemogućio nas je da prakticiramo do kraja naše sudjelovanje. Zaključak koji je napravljen nije, u konačnici, potpisan od bilo koga, on je išao ka usmjerenju BiH prema europskoj perspektivi, da se stabiliziraju politički odnosi, da se ukloni bilo kakav animozitet koji danas u političkom životu BiH je preizražen, posebno nakon općih izbora. Ono što smo mi dopunili, kada se od nas tražilo da damo potporu jednoj takvoj izjavi od ureda gospodina Michela, mi smo tada rekli "u redu, ali hajdemo biti dosljedni i u preambuli spomenuti sporazum iz Bruxellesa koji smo također svi potpisali prije nekih 9 godina. Ondje precizno govorimo da jedan narod neće drugome birati predstavnike, sporazum iz Mostara smo potpisali s međunarodnim predstavnicima gdje u članku 11 tog sporazuma smo definirali okvir izbornog zakona koji bi trebalo odmah promijeniti kako bi mogli provesti izborne promjene oko Doma naroda.

Izbori su u oktobru. Što nakon izbora u kontekstu formiranja te vlasti. Kako vidite BiH ako neće biti preveliki promjena? 

Moj i naš zadatak danas je da u ime hrvatskog naroda, ja osobito u ime HDZ-a uvjerljivo dobijemo ove izbore, u što ne sumnjam. Sada se primarno organiziramo oko toga i nastojimo da još netko od američke ili europske administracije pomogne da djelovanje onih koji imaju autoritet pa mogu mijenjati zakone i u ovom vremenu koje je ispred nas, što su nedavno prakticirali oko financiranja izbora, otklone ove dileme provedbe odluke ustavnog suda BiH oko legitimnog predstavljanja u Domu naroda. Ako se to ne dogodi, bojim se da ćemo nakon izbora imati jako puno problema, teško ćemo implementirati izborne rezultate. Politička kriza koju danas imamo, ja mislim da bi trebala eskalirati, trebat će nam veliki napori da se to ne dogodi.