Hrvati su, prema posljednjim podacima HZZO-a, lani srušili rekord kad je riječ o danima bolovanja - više od dvadeset miliona.

U prosjeku dnevno je na bolovanju bilo oko 33 hiljade ljudi, javlja HRT.

Po gradovima, najviše su bolovanja otvarali Riječani, gdje je svaki zaposleni u 2021. na bolovanju prosječno bio 14 dana. Slijede radnici u Zagrebu, Gospiću i Čakovcu...

Na bolovanja potrošene tri milijarde kuna

Riječani su prvaci po broju otvorenih bolovanja u prošloj godini. Koronavirus učinio je svoje.

"Bilo je jako dugog čekanja za vakcinisanje, onda smo morali držati ljude u obaveznoj samoizolaciji koja tada nije bila kao sada", govori Leonardo Bressan, dr. med, ljekar porodične medicine, KoHOM.

"Za 60-ak posto nama u ordinacijama porastao je broj ljudi koji su nam na bolovanju", naglašava.

Sve su to poslodavci i država platili tri milijarde kuna. Svaki zaposleni 2021. u prosjeku je dvije sedmice bio na bolovanju.

"Zabrinjavajuće je da je 2,3 miliona dana bolovanja više na teret poslodavca nego godinu prije. Kada se pogleda ukupan porast stopa porasta ukupno je bila 13,2 posto na teret poslodavca. Ta stopa je značajno veća, to je 18,3 posto", rekla je Milka Kosanović iz Hrvatskog udruženja poslodavaca.

"Naše su kontrole pokazale da se bolovanja ne koriste isključivo prema potrebi", govori.

Ministar najavljuje strožije kontrole

Poslodavci zato traže brže i strožije kontrole. Ministar zdravstva najavljuje ih u sklopu izmjena zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju do kraja godine.

"Predviđa se da će kontrolori moći na licu mjesta tokom kontrole zaključiti bolovanje kod izabranih ljekara, što do sada nije bio slučaj. Isto tako, predviđene su i određene vanredne kontrole ako poslodavac posebno ima neku informaciju o zloupotrebi tog instituta", naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.

"To su uglavnom ljudi koji imaju više od jedne bolesti istovremeno pa su nam sami kontrolori HZZO-a govorili: daj zatvori bolovanja pa mu otvori na ovu drugu", govori Bressan.

"Rješenje je u tome da se u jednom partnerskom odnosu osnuju nekakva tijela kao što su nekad bile komisije, to je bio odličan ili manje loš način", naglasio je Milan Mazalin, dr. med., ljekar porodične medicine.

"Značajan udio bolovanja vezan za situaciju na poslu"

35 pacijenata doktora Mazalina u Zagrebu trenutačno je na bolovanju. Popis povećavaju dugotrajna liječenja, čekanja na fizikalnu terapiju, nestanak invalidskih penzija, njega djece, ali i nezadovoljstvo na poslu.

"Značajan udio tih ljudi koji su na bolovanju je vezan za situaciju na poslu, nezadovoljstvo, frustraciju pa i onu prenapregnutost, preopterećenost, umor, zamor ili nekakve sukobe", rekao je Mazalin.

Odgovornost je podijeljena, a primjer poput ovog po svemu prava rijetkost.

"Ja sam odradio 42 godine staža i nikad nisam bio na bolovanju", naglasio je.

U prošloj godini ostvareno je dvadeset miliona i sto hiljada dana bolovanja.