Ekonomski učinak na privredu zbog previše bolovanja je ogroman. Njemački institut za sigurnost i zdravlje na radu procjenjuje gubitke proizvodnje na 128 milijardi eura samo za 2023. godinu.

Privrednici i udruženja upozoravaju na ekonomske posljedice, među kojima su niži privredni rast i veća socijalna davanja. Šef Allianza Oliver Bäte predložio je da radnici više ne bi trebali imati plaćen prvi dan bolovanja, što je izazvalo raspravu, piše Fenix-magazin.de.

Druga ideja je model nagrađivanja radnika u obliku bonusa za svaki mjesec bez otvaranja bolovanja, tako reći bonus za prisustvo radnicima. FDP podržava model bonusa. Neke firme već su isprobale model u praksi.

Stopa bolovanja je ipak porasla: Iskustva s prijevozničkim firmama

Posebno se mnoge prijevozničke firme u Njemačkoj bore s nedostatkom osoblja i velikim brojem otvorenih bolovanja. Prema časopisu Manager, Hamburger Hochbahn svojim radnicima isplaćuje bonus za prisustvo u iznosu od 615,62 eura po polugodištu. Za pripravnike taj bonus iznosi 566,67 eura.

Odbitak se ostvaruje tek od 3. radnog dana bolovanja u polugodištu; od 17. radnog dana bolovanja ne isplaćuje se bonus.

“Ovo se pokazalo uspješnim za nas već duže vrijeme”, rekao je glasnogovornik firme za časopis. Međutim, stopa obolijevanja ipak je porasla nakon pandemije koronavirusa.

Slično to vidi i prijevoznička firma iz Kiela KVG. Firma plaća bonus za prisutnost do 1.000 eura godišnje.

A model je barem djelomično stigao i u Köln. Radnici kölnskog prijevozničkog preduzeća KVB dobivaju opći godišnji bonus ako preduzeće ekonomski dobro posluje. Međutim, to se može individualno prilagoditi ako radnik dolazi na posao češće od prosjeka, pišu njemački mediji.

Ideje za visoke stope bolovanja u automobilskoj industriji

Automobilska industrija i njeni dobavljači posebno su pogođeni visokim stopama bolovanja – s negativnim posljedicama, kaže šef Daimlera Ola Källenius: “Ako je, pod istim uslovima proizvodnje, stopa bolovanja u Njemačkoj ponekad dvostruko veća nego u drugim evropskim zemljama, to ima ekonomske posljedice.”

Međutim, firma više nema bonus za prisustvo. Daimler je ukinuo bonus krajem 2019. nakon samo dvije godine. Firma nije objasnila razloge za ovaj poslovni potez.

Umjesto toga, oslanjaju se na više zdravstvenih ponuda kao što su besplatne vakcinacije protiv gripe, zdravstveni pregledi, programi za povratak ili treniranje, rekao je Daimlerov glasnogovornik za njemačke medije.

Situacija je drugačija za proizvođača plastike i dobavljača automobila BIA iz Solingena.

Firma se bori s visokom stopom otvorenih bolovanja: stopa bolovanja ovdje je sada iznosila devet posto, pišu njemački mediji.

Prije pet godina ta je stopa bila šest do 6,5 posto. Bonus za prisustvo je stoga dostupan u produkciji od jula. Radnici dobivaju dobrih deset posto više plaće, što firmu košta i do 80.000 eura mjesečno. Ovo se firmi isplati: stopa bolovanja pala je za tri postotna boda.

Radnici u “zlatnom statusu”

I američki proizvođač automobila Tesla također se oslanja na bonus. U njemačkoj firmi u Grünheideu radnici mogu postići određeni status, koji je povezan s bonusom za pohađanje na kraju godine – do 1.000 eura moguće je u takozvanom “zlatnom statusu”. Ali Tesla također voli koristiti druge metode ako sistem podsticaja ne funkcionira.

Kada se stopa bolovanja u tvornici popela na 17 posto u augustu, generalni direktor André Thierig i menadžer ljudskih resursa Erik Demmler iznenada su posjetili domove nekih radnika koji su bili na bolovanju. Službeno, firma je u to vrijeme rekla da je to učinila zbog zabrinutosti, a ne iz zbog kontrole.

Zdravstvena industrija: Previše dana odsutnosti u sestrinstvu

Trenutačni podaci krovne organizacije BKK za 2023. godinu o bolovanjima su alarmantni: njegovatelji su u prosjeku izostajali 22,4 dana. Hamburške klinike Asklepios stoga su raspravljale o uvođenju bonusa za nagradu u kolektivnom pregovaračkom sporu s Verdijem u martu 2024. godine. Verdi se jasno izjasnio protiv bonusa.

Osim moralne rasprave, učinkovitost bonusa je kontroverzna. Naučnici Dirk Sliwka, Jakob Alfitian i Timo Vogelsang istraživali su u studiji mogu li doista dovesti do manjeg broja bolovanja. Zajedno s lancem supermarketa ocjenjivali su ponašanje grupa s i bez bonusa za posjećenost. Rezultat: Zaposlenici su čak češće javljali da su bolesni, jer im je bonus signalizirao da je prihvatljivo ne dolaziti na posao. Osjećali su se manje krivima što su ostali kod kuće iako možda nisu bili bolesni.

Osim toga, porast izostanaka s posla posljednjih godina uglavnom je posljedica psihičkih bolesti.

S jedne strane, takve se bolesti danas bolje prepoznaju i stoga se češće dijagnosticiraju. Ono što je također od male pomoći zdravstvenoj statistici je veliki broj respiratornih infekcija, koje su do 2022. bile suzbijane korona mjerama, a sada su još veće.