Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu akademik Suad Kurtćehajić izjavio je za Hayat televiziju da je napustio Socijaldemokratsku partiju Bosne i Hercegovine (SDP BiH) jer ga nisu zanimali niži nivoi vlasti.

"Želio sam dati doprinos kao zastupnik u Državnom parlamentu. Zaista sam želio da ideje koje nosim sa sobom, kakva je tema Sutorine, budu realizovane u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH", izjavio je Kurtćehajić.

Prema njegovim riječima, tražio je da mu se pruži pristojna šansa kroz kandidatsku listu.

"Prije mjesec dana obavio sam razgovor sa Nerminom Nikšićem, Damirom Mašićem i Adnanom Štetom. Nije me zanimala izvršna vlast, samo državna i zakonodavna. Tada mi je rečeno da ću biti među prva četiri kandidata na listi. Tu se očito nismo razumjeli i danas kada je izašla lista, to je meni bilo pogubno. To je kao kada bi FK Sarajevo kupio Kyliana Mbappea iz PSG-a da sjedi na klupi dok drugi igraju. Mogu potpisati da bih imao 20.000 glasova. Shvatio sam da sa određenim ljudima saradnja nije moguća. Data riječ ima svoju težinu. Sigurno je da će iz svega SDP pretrpjeti štetu, jer sam mogao mnogo doprinijeti", otkriva Kurtćehajić.

Kako kaže, kao zastupnik bi, između ostalog, snažno insistirao i lobirao na ukidanju naziva bh. entiteta RS.

"Jedna od ideja na kojoj bih insistirao jeste ukidanje naziva entiteta RS. Ne može jedan entitet nositi naziv po jednom narodu ako su sva tri naroda konstitutivna na cijeloj teritoriji BiH. To nalažu i presude Evropskog suda za ljudska prava. Međunarodni sud pravde je presudom po tužbi BiH protiv Srbije utvrdio da su dijelovi policije i Vojske RS počinili genocid, što je bio prvi slučaj kršenja ius cogens pravne norme. Zbog toga je, po Bečkoj konvenciji o međunarodnim ugovorima, Dejtonski mirovni sporazum pravno ništav. Postoji mogućnost da umjesto nas druga zemlja članica UN-a kao naš sponzor Međunarodnom sudu pravde u Haagu podnese zahtjev za donošenje mišljenja o nazivu entiteta RS. Savjetodavno mišljenje suda iz Haaga moglo bi imati veliku ulogu u konačnom ukidanju naziva tog entiteta", ističe Kurtćehajić.

Pojašnjava da entiteti nisu konstituisali državu BiH, te da je ona imala državnost mnogo prije Dejtonskog mirovnog sorazuma.

"Drsko i bezobrazno se provlači teza o tome da su entiteti unijeli državnost u BiH. To je potpuno netačno. Na toj tezi insistiraju pravnici iz manjeg bh. entiteta. Entitet RS nikada nije imao državnost niti će imati. BiH nije državna zajednica, ne može se ona tako nazivati. Isto tako, ne postoje zajedničke institucije, već institucije BiH. Jugoslavija je imala zajedničke institucije, BiH ih nema", navodi Kurtćehajić.

O HDZ-ovm legitimnom predstavljaju kaže da to uopće nije ustavna kategorija.

"Ustav BiH ne spominje legitimno predstavljanje kako to Dragan Čović zamišlja. Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bira se sa teritorije FBiH. Nigdje ne piše da se bira sa hrvatske teritorije. Cilj je BiH prikazati nemogućom i nefunkcionalnom. Zato su građani BiH dali podršku Željku Komšiću, a ne Draganu Čoviću. On pokušava stvoriti faktičku etničku jedinicu po uzoru na paradržavnu tvorevinu Herceg-Bosnu, mada se ne mora tako zvati. Čović je vješt manipulator koji se prije rata potpisivao ćirilicom i kao partijski čovjek bio direktor Sokola, a sada štiti interese hrvatskog naroda", smatra Kurtćehajić.

Mišljenja je da bi naša zemlja odavno postala članica EU da joj nije nametnut mirovni sporazum iz Dejtona.

"Da nam nije nametnut Dejtonski mirovni sporazum, BiH bi danas već bila članica EU. Nalazimo se pod lupom EU zbog ruske opasnosti. BiH je za Putina samo pijun u šahovskoj igri. On će se odreći Milorada Dodika čim ostvari interese u Ukrajini. Ključno je ukloniti entitetsku blokadu u zakonodavnom postupku Parlamentarne skupštine BiH radi lakšeg izglasavanja ključnih zakona na putu ka članstvu u EU. Moglo bi se desiti da BiH do kraja godine dobije kandidatski status za EU zbog prijetnje ruske politike", zaključuje Kurtćehajić.