Reakcije koje su uslijedile u redovima političara u Bosni i Hercegovini nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile status članica EU, otvorile su mnoga pitanja u BiH, a među njima se izdvaja – da li je EU jedina opcija.

Milorad Dodik je saopštio da sve što je dogovoreno na nedavnom sastanku u Briselu jednostavno pada u vodu, kazala je u emisiji ”Znam da znaš” za Gradsku TV politička analitičarka u Bosni i Hercegovini Tanja Topić.

Kako dalje navodi, postoji neka vrsta paradoksa, jer upravo oni koji su kršili demokratiju, ljudska prava, koji su radili sve da BiH ne učini ništa od 14 prioriteta Evropske komisije u periodu od tri-četiri godine, postali su najglasniji kritikujući EU.

Ističe da treba biti iskren i reći da Bosna i Hercegovina nije bila spremna za status kandidata EU.

“Treba adresirati krivicu onima koji su odgovorni za to, a to je aktuelna vlast u BiH”, kazala je Topić podsjećajući da BiH doživljava zadnjih godinu blokadu institucija, prijetnje i ucjene.

Kandidatski status za BiH je svakako moguć, ocjenjuje Topić, ali nakon ključnih reformi i izvještaja koji se očekuju krajem ove godine.

“To je kratak period za promjene, jer ono što obilježava ovaj kratak period jeste izborna kampanja, koja je započela u BiH. Izborni period u BiH obilježen je brojnim manipulacijama, koje izvode političke partije računajući da će pobijediti. Kada je riječ o EU integracijama, one nikada nisu bile prioritet političkim partijama za vrijeme izborne kampanje. Partije koje su na vlasti deklarativno su se opredijelile za ulazak u EU, a pritom čine sve da BiH ne postane članica Evropske unije, odnosno da se ne izvedu sve one reforme koje bi značile da BiH postaje uređena država”, kazala je Topić.

Na pitanje kako komentariše to što na samitu Evropske unije Slovenija nije dozvoljavala da se donese odluka o Ukrajini i Moldaviji dok se Zapadnom Balkanu ne pošalje konkretna poruka koja se tiče statusa BiH, Topić kaže da ovakve poruke govore da je postojao jedan krug zemalja, među kojima je i Slovenija, koje su nastojale da BiH dobije status kandidata.

“Jedan dio zemalja to i pokušava, s obzirom na trenutnu situaciju u Ukrajini, gdje se otvorilo pitanje da li bi Bosna i Hercegovina mogla postati ponovo žarište sukoba na Zapadnom Balkanu”, kazala je Topić.

Određenim političkim strukturama ne odgovara pravno uspostavljanje u BiH, navodi Topić i dodaje da iz tog razloga dvolično pristupaju integracijama Bosne i Hercegovine u EU. 

“U BiH cvjeta korupcija. Ona je postala sastavni dio života. Naravno, ti politički akteri sada povlače paralelu između BiH i Ukrajine, gdje je Ukrajina po njihovim mjerilima, puno korumpiranija, ali je ipak dobila status u EU”, kazala je Topić.

Kada je riječ o odnosima između visokog predstavnika Christiana Schmidta i člana predsjedništva BiH Milorada Dodika, navodi da ne vjeruje da će doći do poboljišanja. 

“Milorad Dodik nastavlja da osporava kancelariju i Christiana Schmidta, a u tome ima veliku podršku Rusije. Ovih dana se može vidjeti i vrsta medijskih prepucavanja. Takođe mislim da u ovoj godini neće doći, bar ne do početka izbora, do njihovog susreta”, kazala je Topić.

Objašnjava da se, od trenutka kada je Crna Gora postala članica NATO-a, što je Rusija silno osporavala, desio zaokret u pristupu integraciji u NATO, prije svega kod SNSD-a.

“Pod uticajem Rusije desio se zastoj u integracijama Bosne i Hercegovine ka NATO-u i to je počelo od trenutka kada je Crna Gora postala članica NATO-a. Zadnjih nekoliko mjeseci i sama integracija u EU je stavljena pod znak pitanja. Važno je da se izgradi pravna država, što je u BiH mukotrpan proces. Dakle, važno je da se ti procesi dogode”, kazala je Topić.

Set mjera koje BiH treba da ispuni da bi pristupila EU su, kako kaže Topić, temelj koji se tiče uspostavljanja pravne države.

“To su zakoni o sprječavanju sukoba, set antikoruptivnih zakona i oni su u parlamentarnoj proceduri, ali su blokirani od strane dvije političke partije — SNSD i HDZ”, istakla je Topić.

Kako navodi, još jedan problem je što BiH nije sprovela odluke Evropskog suda za ljudska prava.

“Diskriminacija u našem Ustavu traje već 10 godina, u smislu da su ljudi koji se izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogu kandidovati da biraju i budu birani”, ocijenila je Topić.

Ističe da je dobar dio građana napustio BiH, a drugi dio je povezan kroz klijentelizam sa određenim političkim partijama na vlasti.

“Rješenja o imenovanjima na određene funkcije bez članske karte u BiH niste mogli dobiti. Svemu tome doprinijela je aktuelna vlast, obesmišljavajući neku vrstu angažmana građana i oni sada mahom ne izlaze na izbore”, kazala je Topić.

Komentarišući izjavu Aleksandra Vučića, koji je neposredno prije samita u Briselu rekao da tri lidera, lider Srbije, Albanije i Makedonije, rade u interesu građana Zapadnog Balkana, Topić kaže da se niko ne može samoproklamovano proglasiti predstavnikom svih zemalja Zapadnog Balkana.

“Sastanak u Briselu nije ispunio očekivanja građana, mada su očekivanja bila velika. U BiH su svi očekivali da će prečicom dobiti status i zbog toga su uslijedila razočarenja”, zaključila je Topić.