Regija
JE LI ANGELA MERKEL KRIVA ZA BUĐENJE "SPAVAČA" PO EVROPI: Milanović joj otvoreno asistirao
01. Mar. 20251
Danas su veliki dijelovi Merkelove ostavštine u ruševinama. Ukrajina se bori za svoj opstanak pod ruskim artiljerijskim napadima. Sjeverni tok 2 je zapravo mrtav. Rusija nije svoju energetsku moć usmjerila protiv Kijeva, već protiv Njemačke i Evrope
Svijet
17. Jul. 2022 17. Jul. 2022
0
Prije godinu dana ove sedmice, Angela Merkel je doletjela kući iz Washingtona s onim što je smatrala diplomatskim trijumfom kojim je okrunila svoju kancelarsku karijeru.
SAD su pristale na završetak Sjevernog toka 2, kontroverznog plinovoda za prirodni plin od Rusije do Njemačke koji je oslabio Ukrajinu u njenom sukobu s Vladimirom Putinom.
Zauzvrat, Merkel je obećala financirati zelenu energetsku infrastrukturu u Ukrajini i pogurati sankcije Rusiji ako se usudi upotrijebiti plin kao “oružje” za maltretiranje Kijeva.
Nekoliko mjeseci kasnije povukla se s dužnosti s onom vrstom odobravanja koja se inače povezuje sa suptropskom diktaturom. Upitani da ocijene njenih 16 godina na vlasti, 80 posto birača reklo je da su bile dobre. Još početkom februara, nakon tri mjeseca izbivanja iz javnosti, ostala je najpopularnija politička figura u zemlji, piše The Times.
“Bilo je to 15 godina rasta i rastućeg prosperiteta”, rekao je Nikolaus Blome, biograf Merkel i veteran političkog novinarstva u Berlinu. “Ljudi su joj ukazivali ogromno povjerenje. Mislim da su se mnogi od njih prepoznali u njenim karakteristikama ili u tome kako se nosila sa stvarima.”
Danas su veliki dijelovi Merkelove ostavštine u ruševinama. Ukrajina se bori za svoj opstanak pod ruskim artiljerijskim napadima. Sjeverni tok 2 je zapravo mrtav. Rusija nije svoju energetsku moć usmjerila protiv Kijeva, već protiv Njemačke i Evrope, prijeteći jednom od najgorih ekonomskih kriza u zemlji od Drugog svjetskog rata.
Godinama je Merkel hvaljena kao vođa slobodnog svijeta, rekao je Andreas Fulda, njemački politolog sa Univerziteta Nottingham. “Sada kada je odstupila, pogled se promijenio za gotovo 180 stepeni.”
Kraj jedne ere
Putinova invazija na Ukrajinu bila je povod za novu procjenu vremena koje je Merkel provela kao kancelarka. Ponovna procjena već je otišla puno dalje od njenog pristupa Kremlju. Posljednjih sedmica njemački su je komentatori također optužili za raspadanje vojnih sposobnosti zemlje, zastoj u domaćim reformama, njeno popuštanje Pekingu, njenu sporost da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama i iznad svega zbog njene energetske politike, od povlačenje svoje rane podrške nuklearnoj energiji do njenog neuspjeha da se pripremi za budućnost bez ruskog plina.
Ipak, rasprava o tome što je Merkel učinila ili nije učinila kao kancelarka zamagljuje neka neugodna pitanja o samoj modernoj Njemačkoj.
Uz nekoliko značajnih iznimaka, poput migracijske krize 2015., kancelarka je išla putem manjeg otpora, dopuštajući da je vode njeni savjetnici, korporativni interesi, zahtjevi njenih koalicijskih vlada, mediji i gotovo svakodnevna ispitivanja javnog mnijenja.
Ponekad ju je to navelo da postupi suprotno vlastitoj prosudbi. Prošlog mjeseca, u svom jedinom podužem intervjuu otkako je napustila dužnost, Merkel (67) je publici u prepunom berlinskom kinu rekla da nikada nije imala iluzija o ruskom predsjedniku ili njegovoj spremnosti da pribjegne agresiji. Niti je, rekla je, doista vjerovala u Wandel durch Handel (promjena kroz trgovinu), prevladavajuću njemačku filozofiju da se autokratski režimi mogu voditi prema liberalnoj demokratiji kroz utjecaj trgovine.
Merkelini saradnici opisuju njen pogled na svijet kao zabrinjavajuće turoban, oblikovan dubokim čitanjem vijekova haotične evropske historije. Za nju se kaže da današnji međunarodni poredak temeljen na pravilima smatra krhkom i nesigurnom iznimkom od norme, sklonom raspadu pod pritiskom.
Jedno od najtežih pitanja koje rat u Ukrajini postavlja za Njemačku jest zašto se Merkel tako često osjećala nesposobnom djelovati prema tim instinktima ili pripremiti svoju zemlju za oluje za koje je privatno vjerovala da se spremaju.
Dio odgovora je da je imala dovoljno kriza s kojima se suočila istovremeno: previranja u eurozoni, priliv više od milion neeuropskih migranata, pandemija. Međutim, dublji problem je taj što je često popuštala uvriježenom konsenzusu u područjima politike, poslovanja i medija.
Taj konsenzus sada počinje popuštati dok se Nijemci suočavaju s rastućom krizom nacionalnog identiteta.
Tri desetljeća pretpostavki spaljena su u nekoliko sedmica: neograničeni potencijal dijaloga, civilizacijski učinak trgovinskih veza, trajnost globalnog sigurnosnog sistema poduprtog američkom vojnom moći, pacifizam njemačkih glasača, nemogućnost sveopćeg kopnenog rata između evropskih država, ideja Putina kao racionalnog međunarodnog partnera. Doba koje je definirala Merkel je prošlo.
Tragična junakinja
“Tada je 80 posto njemačkog stanovništva bilo uvjereno da su vam potrebni dobri odnosi s Rusijom – novinari također”, rekao je Blome. “Ali trebali smo shvatiti da smo tako ovisni o jednom dobavljaču energije. To nije bila tajna. Samo se o tome nije dovoljno raspravljalo. Sada se vraća da nas proganja.”
Otkako je napustila dužnost, Merkel je uglavnom držala pognutu glavu, iako se smatra da iza kulisa čestim telefonskim pozivima savjetuje svog nasljednika, Olafa Scholza.
Upitana kako je provela prve mjesece penzije, rekla je da je dugo šetala po kiši baltičkom obalom i slušala adaptacije audio knjiga Shakespeareovih tragedija, posebice Macbetha.
Pravodobniji izbor mogao bi biti Julije Cezar, u kojem se pad nekoć neranjivog vođe izrodio u žestoku bitku oko njegovog nasljeđa. Poput Marka Anthonyja, njemačka komentacija sada nije došla pohvaliti Merkel, već je pokopati.
Čak joj je i Kršćansko-demokratska unija (CDU), stranka koju je vodila do četiri pobjede na izborima za Bundestag, zabila nekoliko noževa u leđa. U januaru su njeni članovi izabrali Friedricha Merza, njenog starog desnog rivala, za svog novog vođu. Stranka je već preokrenula neke od svojih politika, pozivajući da se preostale tri njemačke nuklearne elektrane ostave na mreži i ukine zabrana frackinga.
Ipak, prosudbe budućih historičara mogle bi biti nijansiranije i pasti barem jednako teško na širu njemačku elitu kao što padaju na vođstvo Merkel.
Regija
JE LI ANGELA MERKEL KRIVA ZA BUĐENJE "SPAVAČA" PO EVROPI: Milanović joj otvoreno asistirao
01. Mar. 20251
Evropa
ANGELA MERKEL KRITIKOVALA SVOG NASLJEDNIKA NA ČELU CDU/SCU: "Ovo je pogrešno"
30. Jan. 20250
Evropa
"ANGELA, MOLIM VAS...": Putin uputio izvinjenje Merkelovoj za događaj iz 2007. godine, evo o čemu se radi (VIDEO)
28. Nov. 20240
Politika
VRUĆE ŠTIVO: Angela Merkel u memoarima otkrila šta je mislila o BiH i Zapadnom Balkanu
26. Nov. 20240
Show
PUKLA TIKVA: O slavnom paru i vjenčanju godine pisalo se dugo, a sada je svemu kraj...
Prije 29 min0
Vijesti
OGLASIO SE IZRAELSKI MINISTAR ODBRANE: "Ubili smo zapovjednika međunarodnog ogranka Iranske revolucionarne garde u napadu na stan..."
Prije 41 min0
Mini market
VELIKE PROMJENE: Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu uvelo Povjereništvo u...
Prije 48 min0
Hronika
DRAMATIČNO U DALMACIJI: Buknuo novi požar, vatra se širi prema kućama...
Prije 1h0
Svijet
ZASTRAŠUJUĆI PRIZORI IZ IZRAELA: Iran projektilima zasuo Beershebu, gori u blizini zgrade Microsofta, nove snimke razaranja Weizmannovog instituta...
20. Jun. 20250
Svijet
ŠOK U IZRAELU I AMERICI: Kina naoružava Iran, stigli transportni avioni...
18. Jun. 20250
Svijet
GORI NA BLISKOM ISTOKU: Procurile snimke iz Saudijske Arabije, pripreme za rat s Iranom u punom jeku...
Prije 4h0
Svijet
JEZIVI SNIMAK OTKRIO ŠTA JE TO ISPALIO IRAN: "Zovu ga ubica Izraela" (VIDEO)
18. Jun. 20250
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.