Mjesec juli je period intenzivnog vegetativnog rasta ambrozije, a time i njenog lakog uočavanja i prepoznavanja u okolišu. To je, također, i vrijeme kada ambrozija još uvijek nije u cvatnji i kada se pristupa njenom uništavanju. Najefikasniji način suzbijanja ambrozije je direktno čupanje iz korijena dok je još mlada, posebno poslije kiše, na površinama gdje se javljaju pojedinačne biljke.

Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Zenica, mehanički tretman je posebno značajan na područjima gdje su razvijena naselja, zatim područjima oko stambenih i poslovnih objekata, porodilišta, škola, dječijih vrtića itd.

Kosidba i čupanje blizu korijena

U područjima koje imaju problem ekspanzivnog širenja ambrozije, osnovno opredjeljenje suzbijanja je fizičkim metodama, odnosno košenjem. Biljka se kosi prije cvjetanja najmanje pet centimetara iznad zemlje.

– Ako se ne kosi nisko, izrasta ponovo za 20 dana kao nova generacija ili kao retrovegetacija, koja je česta nakon košenja. U toku vegetacionog perioda, ambroziju je poželjno suzbijati višestrukim košenjem. Mehanički način uništavanja ambrozije je najteži, ali izgleda najučinkovitiji. Upotreba hemijskih sredstava za suzbijanje ambrozije uglavnom se veže za uzgoj poljoprivrednih kultura kada se ta sredstva primjenjuju uz suzbijanje i drugih korovskih biljnih vrsta, ističe Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ.

Ambrozija (fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka) je jednogodišnja biljka, visoka 100 do 150 centimetara, čije je porijeklo iz Sjeverne Amerike, odakle je u Evropu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena različitih poljoprivrednih kultura. Rasprostranjen je korov u BiH do te mjere da je u fokusu promatranja i istraživanja zakonodavnih, zdravstvenih i ekoloških institucija.

Razmnožava se sjemenom, a širi se posredstvom čovjeka i vjetrom. Ambrozija je kasnoproljetna i termofilna biljna vrsta, koja u našim uslovima klija i niče krajem aprila i u maju, pri temperaturi od 20-22 Celzijusa.

Raste uz puteve, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima, vrlo je prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna biljka, kojoj pogoduje suha klima i otvoren okoliš.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je još prije četiri godine, tokom 2018. godine proveo opsežna istraživanja na prisutnost ambrozije na prostoru Zeničko-dobojskog kantona, pri čemu je utvrđeno da je sa manjim ili većim intenzitetom prisutna u svim općinama kantona, urađen je i letak-brošura “Mjere za sprečavanje širenja i uništavanje ambrozije” koja se može preuzeti na linku https://t.ly/v9pf, a koja se pravovremeno distribuira prema općinama/gradovima sa opisom same biljke i svim bitnim informacijama vezanim za lakše prepoznavanje i uništavanje.

Štetnost po zdravlje ljudi

Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alerganata. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergijskog stanja kod osjetljivih osoba može doći do crvenila očiju, suzenja i svraba očiju, zapušenja nosa, svraba nosa, kihanja, kašlja, piskanja u prsima, otežanog disanja, astme, kao i drugih alergijskih manifestacija, kao na primjer na koži i probavi.

– Veoma je važno naglasiti da takvi bolesnici imaju smanjenu radnu sposobnost ili djeca sposobnost učenja, smanjena im je koncentracija, nervozni su i uopšteno imaju smanjen kvalitet življenja. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak-manji od 20 polenovih zrna po metru kubnom zraka, dodaje Velić.

Radi pravovremene informacije INZ, Zenica je tokom 2020. godine nabavio je instalirao aparat, uzorkivač polena, koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni). Uzorkivač (klopka za polen) je postavljen u centru Zenice, na krov zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, na standardoj propisanoj visini, kako bi se dobio reprezentativan uzorak polena svih biljaka ispitivanog područja u svrhu dobivanja relevantnih podataka.

Cijeli ovaj period (januar-oktobar) putem izvještaja i preporuka stanovništvo se redovno informiše putem linka https://t.ly/toA8  o prisutnosti polena u zraku na ispitivanom području i to ne samo polena ambrozije nego I još 25 biljnih vrsta čiji polen može izazvati alergije kod osoba osjetljivih na polen.

Odlukom Vlade Federacije BiH iz 2011. godine propisane su mjere za sprječavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste ambrozije na površinama poljoprivrednog, građevinskog, šumskog i vodnog zemljišta.

Mjere su dužni da provode vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta (njive, voćnjaci, vinogradi, vrtovi i bašte, livade i drugo) i zapuštenih površina poljoprivrednog zemljišta, vlasnici i korisnici šumskog zemljišta (šuma i lovišta); vlasnici i korisnici građevinskog zemljišta; subjekti koji upravljaju vodotocima i kanalima i površinama uz vodotoke i kanale; subjekti koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge; subjekti koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama, te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih povšina pored puteva, staza, kao i utrina, degradiranih pašnjaka, zapuštenih parkova, iskrčenih mjesta u šumama i drugo.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane      

Podijeli