Prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH koje visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti došli su, kako Klix.ba saznaje iz više povjerljivih izvora, od hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Ovakva informacija nimalo nije iznenađujuća ako se u obzir uzme sadržaj planiranih izmjena i atmosfera koja je u javnosti bila prisutna u prethodnom periodu, nakon što su propali politički pregovori.

Hrvatski političari su još tada, u martu i aprilu, nakon što je bilo jasno da još jednom neće doći do dogovora o izmjenama Izbornog zakona, pokazali u kojem smjeru će ići politička lobiranja. Vrlo jasno su i Grlić Radman, a i hrvatski predsjednik Zoran Milanović govorili kako treba izvršiti pritisak na Schmidta.

Ponašanje koje je uslijedilo u narednom periodu u vidu lobiranja po Briselu i kod različitih pojedinaca i diplomata, vrlo je indikativno. No, nakon što sve to nije uspjelo, potpuno očekivano, kao posljednji kec u rukavu ostao im je Christian Schmidt.

Ono što pak jeste iznenađujuće je nekorektno ponašanje Ureda visokog predstavnika koje danima nije našlo za shodno da obavijesti javnost o izmjenama koje su u planu, a koje zauvijek mijenjaju raspored političke moći u BiH. Umjesto toga, odlučili su se konsultovati samo sa jednom stranom u BiH.

Ono što nam je potvrđeno jeste da je Grlić Radman u OHR poslao tekst još početkom jula. Nakon toga su pravnici iz Schmidtovog ureda radili na njemu, a kako se vidi prema dokumentu koji smo objavili nedavno, završen je 19. jula, kada je očigledno bio spreman za nametanje.

Nakon što je sve izašlo u javnost, Schmidt je zaprimio mnoge kritike u Bosni i Hercegovini, ali i iz drugih država kao što je Njemačka koja se nedavno oštro usprotivila hrvatskom i srpskom miješanju u bh. pitanja.

O dokumentu je hrvatski premijer Andrej Plenković, skoro pobjednički, kazao da je riječ tek o prvom koraku. Sve to upućuje na dobro isplaniranu agendu.

Najveću podršku za donošenje ovakvih izmjena, Schmidt je dobio od Amerike, odnosno kako saznajemo, od njenih pojedinaca - bivšeg američkog izaslanika za Izborni zakon BiH Matthewa Palmera i američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Gabriela Escobara.