U demokratskim zemljama nema ništa važnije nego dati svoj glas na dan izbora, ocijenila je Tanya Domi, ugledna profesorica Univerziteta Columbia (Institut Harriman u New York Cityju), ekspertica za situaciju u BiH i bivša glasnogovornica Misije OSCE-a u našoj zemlji, a u kontekstu najavljenih mjera Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH, vezanih za Izborni zakon i Ustav FBiH.

„Proces u pogledu izbora čini neophodnim transparentnost i otvorene rasprave s javnošću. Građani bilo koje demokratske zemlje morali bi učestvovati u procesu usvajanja novih izbornih zakona“, kaže Domi . 

„Kao neko ko je u prošlosti učestvovao u pomaganju Bosni i Hercegovini da provede izbore te kao neko ko je bioposmatrač izbora diljem svijeta, želim istaći da postoje temeljne prakse prema kojima se oblikuju promjene izbornih zakona, npr. od strane takvih tijela kao što je Internacionalna fondacija za izborne sisteme (International Foundation for Election Systems), a uključuju transparentne konsultacije koje se provode s političkim strankama, grupama građana i nevladinim organizacijama“, dodaje u svojoj izjavi Domi, prenosi Radiosarajevo.ba. 

Tokom protekle godine, dodala je, visoki predstavnik se gotovo i nije obraćao o promjenama Izbornog zakona.

„Zemlja je podvrgnuta diplomatskim naporima u kojima dominiraju Sjedinjene Američke Države, s namjerom da se promijeni ovaj Zakon, ali su ostali uglavnom bez efekata i nisu nailazili na podršku tim prijedlozima. Iznenada saznajemo da će gospodin Schmidt objaviti novi Zakon, a izbori predstoje u oktobru. Ovo ne samo da je bio opskuran proces, koji praktično nije uključivao nikakve konsultacije s javnošću, ali je OHR požurio da usvoji kontroverzne izmjene Zakona i ponudio prijedlog kojim se mijenja reprezentacija u Domu naroda FBiH“, navela je.

Štaviše, u ovoj situaciji je OHR, također, odbio da uzme u obzir komentare Venecijanske komisije o ovom spornom Zakonu.

„Ovo ključno evropsko tijelo koje savjetuje države o održavanju izbora utvrdilo je da je “pravna sigurnost od ključnog značaja za kredibilitet izbornog procesa” i preporučuje da se ne donose zakonske izmjene u godini prije izbora. Ova preporuka je usvojena 2002. godine. Zato nije iznenađenje da je OHR u žurbi da usvoji novi zakon namjerno izbjegao komentare ponuđene od strane Venecijanske komisije, znajući da Komisija ne bi podržala usvajanje ovog novog Zakona ovako kratko pred izbore u oktobru“, primijetila je Domi.

Nadalje, ovo je, kaže Domi, otklon i derogacija ranijih praksi i kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

„Izborni zakoni moraju biti formulisani s dovoljnom mjerom pravne jasnoće da bi efektivno informisali javnost. Inkluzivan i konsultativan proces izgrađuje povjerenje i povećava osjećaj vlasništva te političkog pristajanja među relevantnim akterima, čineći prihvatanje i razumijevanje promjena vjerovatnijim“, rekla je.

OHR, kako je dodala, nije izgradio povjerenje u bosanskohercegovački izborni proces zahvaljujući činjenici da je ovakvim djelovanjem derogirao stvari, i čak bih to formulisala da je u tom pogledu nanio štetu.

„Gospodin Schmidt i njegov tim treba da promijene kurs, suspenduju usvajanje novog Zakona i obnove napore nakon izbora u oktobru, uključujući političke stranke i zainteresovanu javnost. Insistiranje na usvajanju ove kontroverzne izmjene, kojom se mijenjaju i ustavne odredbe, podložno je pravnoj reviziji od strane odgovarajućih tijela Evrope, uključujući Vijeće Evrope. Daljnji napori u ovom smjeru bi nanijeli štetu reputaciji OHR-a i izbornog procesa u BiH“, zaključila je Domi.