Pelješki most se zvanično otvara večeras. Još i prije nego što je počela gradnja, ovaj most je bio tačka spora između BiH i Hrvatske. Naime, bh. političari su prijetili da će putem međunarodnih institucija, uključujući i tužbu Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, zaustaviti gradnju, sve dok se ne utvrdi pomorska granica BiH i Hrvatske.

Međutim, kada je trebalo donijeti odluku o tome, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je uložio veto i gradnju Pelješkog mosta proglasio vitalnim srpskim interesom.

Zagrebački Jutarnji list otkriva kako je došlo do takve Dodikove odluke.

- Politička vodstva BiH na svaki spomen gradnje mosta su podizala veliku političku buru. Tvrdilo se kako Hrvatska njegovom gradnjom Bosni i Hercegovini zatvara prolaz prema otvorenom moru i da prvo treba utvrditi granicu između dviju država. Istovremeno je od Hrvatske konstantno traženo podizanje visine mosta. Tako se s prvobitnih 30 došlo na 55 metara. Godine 2007., kada je odabran izvođač za gradnju mosta, Predsjedništvo BiH usvaja zaključak kojim i službeno od Hrvatske traži da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano uz identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru. Hrvatska Vlada zahtjev odbija.

HAHN PODRŽAVAO BIH

Godine 2012. i 2013. bile su vrijeme žestokog hrvatskog lobiranja unutar Evropske komisije da Bruxelles prihvati finansiranje gradnje mosta. S druge strane, predstavnici Bosne i Hercegovine pokušali su to onemogućiti. Siniša Hajdaš Dončić danas tvrdi kako je tadašnji evropski komesar za regionalnu politiku Johannes Hahn bio veliki protivnik gradnje mosta i zagovarao je argumente Bosne i Hercegovine da Hrvatska njegovom gradnjom krši međunarodno pravo izlaza na otvoreno more BiH.

"Tek dolaskom Corine Cretu na položaj komesarke za regionalni razvoj i Violete Bulc kao komesarke za promet stvari su se počele mijenjati u našu korist", prisjeća se Hajdaš Dončić.

Godine 2018., paralelno s početkom gradnje mosta, pokrenut je posljednji pokušaj BiH da zaustavi gradnju mosta. Iako je Evropska komisija odobrila finansiranje te potvrdila kako Hrvatska njegovom gradnjom ne krši međunarodne zakone, iz Sarajeva stiže najava tužbe protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. Glavni je argument bošnjačkih lidera da će Pelješki most spriječiti ulazak većih plovila u akvatorij Neumskog zaliva, ali i ugroziti pristup BiH otvorenom moru.

Iz Hrvatske odgovaraju kako se gradnjom mosta ne krše prava BiH o neškodljivom prolazu te da se most gradi na hrvatskoj teritoriji, 500 metara od privremene crte razgraničenja koja se primjenjuje. Službeni Zagreb javno demonstrira smirenost i želju za smirivanjem tenzija. No, iza zatvorenih vrata smišlja se plan kako onemogućiti Bosnu i Hercegovinu da krene u postupak podnošenja tužbe jer bi i sam proces, bez obzira na konačnu presudu, bio kamen oko vrata projektu, ali i državnoj politici.

Bošnjačke stranke pokrenule su inicijativu u Parlamentu BiH o zaustavljanju radova na Pelješkom mostu dok se ne riješi pitanje morske granice kod Neuma. Za tu inicijativu važan je bio ishod glasanja u Domu naroda, u kojem bošnjačke stranke nemaju većinu, a hrvatski zastupnici uz pomoć Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, mogu srušiti inicijativu i podržati gradnju mosta.

Stoga je službeni Zagreb upravo Milorada Dodika vidio kao glavnog saveznika u onemogućavanju tužbe te je počela operacija "Most za most". Miloradu Dodiku Pelješki most politički i geostrateški ne znači ništa, ali mu je važan novi most Gradiška preko rijeke Save, najkraći i najbrži izlaz Republike Srpske u Evropsku uniju. Za Hrvatsku, pak, taj most nije od vitalnog značaja. U tom kolopletu interesa Milorad Dodik i Hrvatska našli su se na istoj strani. Službeni Zagreb odlučio je Dodiku ponuditi brzu gradnju mosta Gradiška za podršku u gradnji Pelješkog mosta i blokiranju prijedloga o podizanju tužbe protiv Hrvatske u Predsjedništvu BiH. Dogovor je brzo sklopljen. Dodik je od hrvatskog ministra mora, prometa i infrastrukture dobio garanciju da će Zagreb finansirati gradnju pola mosta Gradiška i da će u najkraćem roku biti raspisan tender za izvođače radova, a Dodik je obećao podršku svoje stranke gradnji Pelješkog mosta u Parlamentu BiH i blokadu prijedloga tužbe u Predsjedništvu.

UGOVOR O GRADNJI

Nakon što je u Domu naroda propala inicijativa za zaustavljanje radova na Pelješcu, članovi Predsjedništva BiH trebali su donijeti zaključak o podnošenju tužbe. U novembru 2018. godine formira se novo Predsjedništvo u koje ulaze Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik, koji je prvi od njih predsjedavajući.

Pet mjeseci poslije,16. marta 2019., u Sarajevu se održava sjednica Predsjedništva, a jedna od tačaka dnevnog reda je prijedlog zaključka kojim se Hrvatska poziva da zaustavi gradnju Pelješkog mosta te da se razgovorom riješe sva otvorena pitanja. U suprotnome, BiH će pokrenuti postupak mirenja, a bude li to potrebno, pokrenut će postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora. Zaključak mora biti jednoglasno usvojen.

Za njega su glasali članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović, a Milorad Dodik bio je protiv te se pozvao na pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Istog tog dana kada je Dodik u Sarajevu branio Pelješki most kao vitalni interes srpskog naroda, u Zagrebu je svečano potpisan ugovor s izvođačima radova za gradnju mosta Gradiška. Dodik je od Narodne skupštine Republike Srpske zatražio da dvotrećinskom većinom podrži njegov stav čime odluka Predsjedništva automatski postaje nevažeća. Skupština je to podržala i time je spriječena posljednja mogućnost Bosne i Hercegovine da pravnim putem zaustavi gradnju Pelješkog mosta, piše Jutarnji list.