Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti stradalim građanima ispred Tunela Dobrinja - Butmir u petak je obilježena 29. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju "Tunela spasa", javlja AA.

S obzirom na potpunu blokadu grada i nedostatak materijalnih sredstava, civilna zaštita i pripadnici Armije Republike BiH, tokom 1993. godine, krenuli su u prokopavanje tunela, koji je podzemnim putem ispod aerodromske piste povezao je Dobrinju i Butmir, dvije teritorije koje su bile pod kontrolom Armije RBiH.Time su, kako svjedoci tog vremena kažu, ostvarena dva strateška cilja. Prvi je bio taj da je Sarajevo, koje je bilo pod potpunom opsadom agresorskih snaga, konačno moglo biti snabdjeveno namirnicama, robama i oružjem, a drugi da je osiguran prolazak jedinica iz opkoljenog grada ka Igmanu, koji je bio pod jakim napadima.

U organizaciji Fonda Memorijala, a u okviru manifestacije „Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2022“, u Butmiru je danas upriličen prigodan program povodom 29. godišnjice prokopavanja tunela.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović kazao je novinarima kako je kultura sjećanja veoma važna.

“Moramo prenositi novim generacijama šta smo radili u odbrambeno-oslobodilačkom ratu i na koji način smo se borili. Sarajevo je prodisalo prokopavanjem tunela D-B. Emocije su danas pomiješane, ima i sreće i tuge. Kada smo prokopali tunel, znali smo da ćemo pobijediti. To je značilo pobjedu, ne samo Sarajeva već i cijele Bosne i Hercegovine”, kazao je Osmanović.

Penzionisani general Armije RBiH i idejni tvorac tunela Rašid Zorlak istakao je kako je ovaj objekat paradigma golgote kroz koju su prošli građani BiH.

“To su bila veoma teška vremena. Ljudi koji su preživjeli tu golgotu znaju šta je značio tunel u toku rata. Moja želja je da se kroz historiju ovaj objekat posjećuje, da služi kao opomena mlađim generacijama, da oni ne dube tunele kao što je to radila naša generacija”, kazao je Zorlak i dodao:

“On (tunel, op. a.) je odigrao strahovito značajnu ulogu tokom rata.”

Na pitanje o tome kako je nastala ideja za prokopavanjem “Tunela spasa”, Zorlak je kratko rekao kako razumnim ljudima u toku rata ideje nadolaze bar četiri puta brže u odnosu na mirnodopsko vrijeme.

Obilježavanju 29. godišnjice prokopavanja tunela prisustvovao je i Nedžad Branković, projektant i koordinator radova na “Tunelu spasa”.

On je rekao kako je lijepo svake godine doći na ovo mjesto, te vidjeti ljude koji su učestvovali na ovom velikom i značajnom projektu.

Zahvalio je Fondu Memorijala KS na dostojanstvenom obilježavanju prokopavanja godišnjice tunela te dodao:

“Ovo je pokazatelj šta znači kada postoji institucija koja čuva sjećanje i koja educira nove generacije o onome šta smo morali uraditi da bi preživjeli i na ovome ih uče da čuvaju mir. Toliko je još velikih ljudi, velikih događaja koji su značajni u ratu, a koji nemaju organizovanu instituciju da na to podsjeća."

Tunel je dug skoro 800 metara s prosječnom visinom 1,6 metara i širinom od jednog metra.

Prokopavanje je počelo 29. januara 1993. godine i povezuje Dobrinju i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažovano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene. Tunel je prokopan 30. jula 1993. godine.

Tokom više od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju.

Budući da je tunel 1996. godine pretvoren u muzejski kompleks, svakodnevno ga posjećuju brojne turističke grupe.