Među mladim Srbima ima i onih koji smatraju da je Radovan Karadžić ratni zločinac, kao što je i za neke Bošnjake, rođene poslije rata, zločinac Alija Izetbegović. Ipak, među mladima u BiH prevladava narativ o „našim“ herojima i „njihovim“ zlotvorima, preuzet iz roditeljske kuhinje, piše Srpskainfo.

Potvrdilo je to nedavno objavljeno istraživanje na temu “Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju protekli rat”, koje su proveli Srđan Puhalo i Marijana Toma.

Mladi pripadnici tri konstitutivna naroda odgovarali su na intrigantna pitanja o karakteru rata u BiH, uzrocima tog rata, te o ulozi i odgovornosti političkih lidera i istaknutih oficira zaraćenih strana.

Ratne traume

Od 1.893 ispitanika, tri četvrtine njih je mlađe od 30 godina; dakle, ne pamte rat. Na pitanja je odgovaralo 1.308 djece, među kojima su najbrojniji srednjoškolci, te 525 njihovih roditelja, koji su savremenici ili učesnici rata.

– Najveći broj mladih koji su učestvovali u našem istraživanju o ratu znaju samo posredno: iz razgovora u porodici, iz onog što uče u školi ili saznaju putem medija i slušajući izjave političara – navode istraživači.

Ipak, kažu, najvažniji faktor socijalizacije je porodica, a roditelji transgeneracijski prenose svoje ratne traume na djecu.

A traume nisu male. Oko 25 odsto ispitanih mladića i djevojaka su izbjeglice ili potomci izbjegličkih porodica. Svega 12 odsto ispitanika tvrdi da nisu preživjeli nikakvu ratnu traumu, dok su ostali izgubili bliskog člana porodice ili su imali u porodici ranjenih, zarobljenih i prognanih članova.

Dnevna politika

Atmosfera ratne traume nije jedini faktor koji je uticao na njihovo odrastanje i formiranje stavova o bliskoj prošlosti.

Srđan Puhalo ističe i da je većina mladih u BiH odrasla u etnički očišćenim sredinama, gdje dominira jedan narativ o ratu, dok se svi drugi narativi doživljavaju kao lažni i neprijateljski.

Dnevna politika podgrijava ovu podijeljenost. Iako je oružje utihnulo prije skoro 27 godina, rat u BiH se nastavlja političkim sredstvima. Ni o prošlosti, ni o budućnosti BiH nema ni minimalnog konsenzusa.

Ni škole ne pomažu prevazilaženju mučnog ratnog nasljeđa. Naprotiv. Škole su podijeljene po etničkom principu, a istorija, koju djeca uče, služi za dnevnopolitičku manipulaciju i za očuvanje nacionalnog identiteta, i nije izvor objektivnih znanja i provjerenih činjenica o prošlosti, navode autori studije.

– Tri etničke podijeljene istine su potencijalno sjeme nekog budućeg sukoba – upozorio je Puhalo u analizi rezultata istraživanja.

A rezultati su očekivani i nisu daleko od narativa starijih generacija.

Raspad Jugoslavije

Čak 20 odsto ispitanika ima izražen nacionalni ponos. Oni smatraju da nacionalne interese treba uvijek stavljati ispred ličnih.

Oko 8,5 odsto ispitanika je imalo stavove koji se mogu okarakterisati kao šovinistički.

– Ne bi se trebalo miješati s pripadnicima drugih nacija putem nacionalno mješovitih brakova. Treba biti oprezan prema pripadnicima drugih nacija, čak i onda kada nam se pokazuju kao prijatelji – neke su od njihovih izjava.

Ukrštanje ovih rezultata pokazuje, kako ocjenjuju istraživači, da je u BiH tanka linija između nacionalnog ponosa i šovinizma.

Kada su u pitanju razlozi za raspad Jugoslavije, polovina Bošnjaka smatra da se SFRJ raspala zbog nacionalizma, a isto misli i više od 40 odsto mladih Srba i oko 38 odsto Hrvata. S druge strane „kulturološke razlike među narodima“ su krive za raspad Jugoslavije po mišljenju svega 16 odsto mladih Srba, manje od deset odsto Bošnjaka i oko pet procenata Hrvata.

Polovina mladih Bošnjaka rat u BiH opisuje kao agresiju, dok skoro trećina njih smatra da je to bila mješavina agresije, vjerskog i građanskog rata. Za razliku od Bošnjaka, dvije trećine mladih Srba ovaj rat opisuje kao građanski.

“Naši” i “njihovi”

Na listu ratnih zločinaca omladinci iz BiH su “upisali” Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Slobodana Praljka, Fikreta Abdića, Biljanu Plavšić, Momčila Krajišnika, Matu Bobana, Nasera Orića, Aliju Izetbegovića, Rasima Delića i Ejupa Ganića.

Očekivano, zločinci se dijele na “naše” i “njihove”. Tako je velika većina mladih Srba ubijeđena da Karadžić i Mladić, koji su za Bošnjake na “vrhu tabele” zločinaca, nisu ratni zločinci. Ipak, više od 12 odsto srpskih omladinaca smatra da Radovan Karadžić jeste odgovoran za ratne zločine, a Ratka Mladića je 11 odsto mladih Srba svrstalo u red ratnih zločinaca.

S druge strane, Naser Orić je ratni zločinac za 45 odsto Srba i 39 procenata Hrvata, ali i za skoro 20 odsto mladih Bošnjaka.

Alija Izetbegović je ratni zločinac po mišljenju 40 odsto Hrvata, 35 odsto Srba i skoro 10 odsto Bošnjaka.

U predgovoru publikacije o stavovima mladih o ratu u BiH, nazvanom “Zaplet”, Srđan Puhalo je opisao nesvakidašnju „sudbinu“ istraživanja i publikacije. Još 2020. je započeo ovaj posao u sklopu projekta jednog udruženja građana. Prvo je situaciju zakomplikovala pandemija, a kada su završili posao, istraživači su saznali da je u udruženju, koje je pokrenulo projekat, došlo do raskola i da je sve završilo na sudu. Čekali su sudski epilog… nisu ga dočekali.

– Meni su ostali dužni novce, a rezultati istraživanja su tavorili u mom računaru – navodi Puhalo.

Odlučio je da ipak objavi nalaze istraživanja. Skoro godinu dana je pokušavao da za to dobije novac od međunarodnih organizacija, ali nije uspio.

– Jedni nisu imali novca, drugi nisu htjeli da finansiraju tuđe projekte, treći su se plašili nerazjašnjene situacije, četvrti su me ignorisali. Onda sam preko društvenih mreža zamolio ljude da doniraju novac za objavljivanje ove knjige. Za dva dana skupio sam oko 3.000 KM i publikacija je pred vama – napisao je Puhalo.