OVO JE ŠOKANTNA ISTINA RUSKOJ EKONOMIJI: U Moskvi nisu ni svjesni kakav im se kolaps sprema. Povratka nema

Kako navode istraživači, nametnute sankcije nisu osmišljene da bi izazvale trenutačnu financijsku krizu ili pak ekonomski kolaps, već su dugoročni alati za slabljenje nacionalne ekonomije dok je se izolira od globalnih tržišta.

  • Svijet

  • 07. Avg. 2022  

  • 5

Nakon što su joj zapadne zemlje nametnule sankcije zbog invazije na Ukrajinu, Rusija je u proteklih šest mjeseci ojačala svoju ekonomsku odbranu. Unatoč kaznenim mjerama Zapada, Kremlj nastavlja zgrtati milijarde prihoda od nafte i plina, što je pomoglo porastu rublja koji je postao svjetska valuta s najboljim rezultatima ove godine. Ali to ne znači da je baš sve u redu s ruskom ekonomijom.

Kako piše magazin Fortune, zapadne sankcije i veliki korporativni egzodus koji se događa još od 24. februara kada je započela ukrajinska kriza, opustošili su rusku ekonomiju, a njeni izgledi za budućnost još su mračniji, ako je suditi prema novom izvješću istraživača i ekonomista sa Univerziteta Yale predvođenih profesorom i višim prodekanom Jeffreyjem Sonnenfeldom.

Sada je postalo jasno da su “financije Kremlja u mnogo, mnogo težem škripcu nego što se to uobičajeno shvatalo” i da velika “povlačenja poslovanja i sankcije katastrofalno osakaćuju rusku ekonomiju”, tvrde istraživači.

Osjetno pogoršanje

Od 4. augusta više od 1000 kompanija, uključujući velike američke igrače poput Nikea, IBM-a i Bain consultinga, ograničilo je svoje poslovanje u Rusiji. Iako su neke kompanije ostale, masovni korporativni egzodus predstavlja 40% ruskog BDP-a i poništava 30 godina vrijednih stranih ulaganja, izvještava Yale.

Tako se međunarodno povlačenje pretvara u još veću krizu za tu zemlju – dolazi do kolapsa inozemnog uvoza i ulaganja.

Osim toga, Rusija je zapala u tehnološku krizu kao rezultat njene izolacije od globalne ekonomije.

“Domaća ekonomija uvelike se oslanja na uvoz u različitim industrijama… uz nekoliko iznimaka”, tvrdi istraživanje. Zapadne kontrole izvoza uvelike su zaustavile protok uvezene tehnologije, od pametnih telefona do podatkovnih servera i mrežne opreme, opterećujući tako njihovu tehnološku industriju. Najvećoj internetskoj kompaniji u Rusiji, Yandexu – koja je ruska verzija Googlea – nedostaju poluvodički čipovi potrebni za njihove servere. U isto vrijeme, ruska ‘domaća proizvodnja potpuno je stala – bez mogućnosti da nadomjesti izgubljene poslove, proizvode i talente”, navodi istraživanje s Yalea. Ruski proizvođači tako ne mogu popuniti praznine nastale kolapsom zapadnog uvoza. Primjerice, ruski telekom sektor sada se nada da će se moći osloniti na Kinu, Indiju i Izrael vezano uz isporuku 5G opreme.

"U sedmicama nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je uglavnom uspijevao spriječiti ‘financijsku krizu punog razmjera‘, zahvaljujući brzim i oštrim mjerama, poput ograničavanja kretanja novca iz zemlje i nametanja hitnog povećanja kamatnih stopa od 20%", smatra Laura Solanko, viša savjetnica na Institutu finske banke za ekonomije u nastajanju u tranziciji.

Rubalj se čak oporavio od najniže razine na kojoj je bio u martu, kada je njegova vrijednost bila procijenjena na manje od jednog američkog centa.

Ipak, ruska su financijska tržišta ove godine najlošija na svijetu, stoji u istraživanju.

“Putin pribjegava očigledno neodrživoj, dramatičnoj fiskalnoj i monetarnoj intervenciji kako bi izgladio ove strukturne ekonomske slabosti”, što je dovelo do deficita državnog budžeta po prvi put u dugo godina te iscrpilo devizne rezerve Kremlja čak i uz kontinuirani priljev petrodolara. Ruska vlada daje subvencije kompanijama i pojedincima kako bi ublažila sve ekonomske šokove uzrokovane sankcijama. Izvješće također navodi da je ova ‘napuhana razina‘ fiskalnih i društvenih poticaja, povrh vojnih izdataka, ‘jednostavno neodrživa za Kremlj‘.

A nedavni dramatični zaokret rublja ne ukazuje na snažno rusku ekonomiju, već označava nešto puno gore – jasan kolaps inozemnog uvoza.

Sergej Guriev, naučni direktor ekonomskog programa na Sciences Pou u Francuskoj i naučni saradnik u londonskom think tanku Center for Economic Policy Research, rekao je za Fortune da to predstavlja ‘vrlo lošu‘ situaciju za naciju.

EU sada postupno odbacuje rusku energiju, što bi moglo snažno pogoditi profit Kremlja od nafte i plina. Takav bi scenarij ozbiljno opteretio financije Rusije, s obzirom na to da su zapadne zemlje zamrznule polovicu od njenih 300 milijardi dolara deviznih rezervi.

Ide li Rusija prema ekonomskom zaboravu?

Nesiguran ekonomski položaj Rusije znači da se suočava s još strašnijim, dugoročnijim izazovima.

Kako navode istraživači, nametnute sankcije nisu osmišljene da bi izazvale trenutačnu financijsku krizu ili pak ekonomski kolaps, već su dugoročni alati za slabljenje nacionalne ekonomije dok je se izolira od globalnih tržišta. A upravo to ove sankcije čine Rusiji.

Putinova zemlja gubi svoje najbogatije i najobrazovanije građane dok joj se ekonomija raspada. Većina procjena kaže da je najmanje 500 hiljada Rusa pobjeglo iz zemlje otkako je 24. februara započela invazija na Ukrajinu, a “velika većina su bili visokoobrazovani i visokokvalificirani radnici u konkurentnim industrijama kao što je tehnološka”, navodi se u spomenutom istraživanju. Također, mnogi bogati Rusi koji bježe iz te zemlje sa sobom nose i svoj novac. Jedna je procjena da je ove godine Rusiju napustilo 20% ultrabogataša. U prvom tromjesečju 2022. službeni odljevi kapitala iznosili su 70 milijardi dolara, prema procjenama Banke Rusije, ali je ta brojka vjerovatno “jako podcijenjena” od stvarne količine novca koja je napustila tu zemlju, smatra istraživački tim Yalea.

Unatoč Putinovu povećanju minimalne plate i penzija, ruski će građani također postati siromašniji. Bivši pomoćnik Vladimira Putina predviđa da će se broj Rusa koji žive u siromaštvu vjerovatno udvostručiti, a možda čak i utrostručiti, kako se rat bude nastavljao.

“Rusija još nije vidjela najgore”, rekao je za Fortune ruski politolog Ilja Matvejev. A i istraživači su složni – nema izlaza iz ekonomskog zaborava sve dok savezničke zemlje ostaju jedinstvene u održavanju i povećanju pritiska sankcija protiv Rusije.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 5

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...