Članice Europske unije užurbano izrađuju planove za smanjenje potrošnje energije zbog straha od nestašica koje prijete na zimu. Rezerve plina u EU trenutno su popunjene 71 posto, oko devet posto manje od cilja koji je EU postavio ranije ovog ljeta do 1. novembra. 

Zemlje članice obavezale su se smanjiti svoju potražnju za plinom za 15 posto do marta kao dio mjera. Ulozi nisu svi isti širom EU. U Njemačkoj bi zatvaranje ruskog plina teško pogodilo industriju i utjecalo na mogućnost ljudi da griju svoje domove. 
U Švedskoj i Finskoj, gdje plin čini manji udio u ukupnoj energetskoj šemi, utjecaj bi bio manje drastičan.

Hrvatska

Brojne rizične zemlje, uključujući Njemačku i Francusku, donijele su planove za smanjenje potrošnje energije. To će imati "veliki utjecaj" na smanjenje potrošnje u EU, rekao je Antonin Chapelot, politički voditelj nevladine organizacije Koalicija za uštedu energije.

Naglasio je da će osim trenutnih mjera usmjerenih na preživljavanje zime, vlade također morati poduzeti dugoročne korake, na primjer renoviranje zgrada kako bi bile energetski učinkovitije i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije centralnog grijanja.

Hrvatska je svoj plan već pripremila. Dražen Jakšić, šef instituta Hrvoje Požar to je potvrdio i komentirao kakvi se scenariji očekuju najesen, navodi Index.hr.

"Treba pozvati sve građane u što većem broju, ali i poduzetnike, na mjere štednje. Nikad nije bilo važnije štedjeti energiju nego sada, kako bismo na zimu mogli izbjeći redukcije, da bi akumulacije bile punije i kako bi skladišta plina bila što punija", rekao je Jakšić.

Objasnio je i kako će se redukcije provoditi, bude li ih bilo.

"One se provode prema planu pripravnosti na rizike, koji je izrađen od strane operatora prijenosnog i distribucijskog sustava, trenutno je na odobrenju Europske komisije i on će definirati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle.

Kod nas dugi niz godina nije bilo redukcija električne energije i nadamo se da nećemo doći u takvu situaciju. Za vrijeme rata je Dalmacija bila odsječena pa su postojale redukcije u određeno doba dana, ali plan redukcije je pripremljen i bit će objavljen kad ga objavi Europska komisija", rekao je Jakšić.

Uredba Europske komisije poziva na smanjenje potrošnje plina od 15 posto u zimskom razdoblju i daje zemljama članicama da same odrede mjere koje bi trebale doći do tog cilja.

Dosadašnje mjere i planove pojedinih EU zemalja analizirao je i nabrojao Politico.

Francuska

Francuska je sredinom jula objavila plan "energetskog otrežnjenja". Većina mjera još je u fazi nacrta i predviđeno je da budu predstavljene krajem septembra. Agnes Pannier-Runacher, ministrica energetske tranzicije, upozorila je da vlasti namjeravaju zabraniti trgovinama da ostavljaju otvorena vrata dok rade klime i grijanje. 

Također, u planu je zabrana rada svjetlećih reklama u svim gradovima između jedan i šest ujutro. Ta mjera već je uvedena u gradovima s manje od 800.000 stanovnika. Pariz očekuje novim planom smanjiti potrošnju energije za 10 posto u usporedbi s 2019. do 2024. godine. Francuska oko petine prirodnog plina uvozi iz Rusije.

Španija 

Španija je krenula radikalnijim pristupom od ostalih zemalja EU. Već je izdala dekret kojim su kompanije obavezne klimatizaciju staviti na 27 stepeni Celzijusa ljeti, a grijanje na 19 stepeni u nadolazećoj zimi. 

Vlada je naredila trgovinama da ugrade automatske brave kako bi se spriječilo da vrata ostanu otvorena dok grijanje radi te također da izlozi budu u mraku od 22 sata. Kućanstva zasad nisu obavezna poštivati ove mjere.

Španija od Rusije dobiva samo oko 10 posto plina. No unatoč tome špansi stav je da mjerama može kratkoročno smanjiti potrošnju za plinom i naftom za pet posto, što bi ih približilo cilju o smanjenju potrošnje energije za sedam posto do ožujka iduće godine.

Njemačka

Njemačka je najveći ovisnik o ruskom plinu i jedan od najglasnijih zagovornika ušteda. Međutim, još nema obvezujući plan za smanjenje potrošnje energije. Krajem jula izdan je niz preporuka, od kojih će neke postati pravno obvezujuće. 

Vlada je pozvala javne i poslovne zgrade da prestanu grijati "prostorije u kojima ljudi ne provode većinu vremena", poput hodnika i velikih dvorana. Na štednju su pozvane velike industrije, ali i kućanstva i to tako da održavanju minimalnu temperaturu u stanovima.

Robert Habeck, njemački ministar ekonomije, prošle sedmice je najavio nove propise koji će se ticati uštede energije. Grijanje će u javnim zgradama biti dopušteno na maksimalno 19 stepeni Celzijusa, zgrade i spomenici neće biti osvijetljeni noću, kao ni reklamni panoi.

Kako nema zajedničkih propisa, brojni njemački gradovi i pokrajine donijeli su vlastite mjere, poput reduciranja ulične rasvjete i postavljanja ograničenja temperature u javnim zgradama. Berlin će ugasiti reflektore koji osvjetljavaju 200 povijesnih zgrada i spomenika, dok je Bavarska objavila vlastiti plan za uštedu energije u zgradama javne uprave. 

Italija

Kao i Njemačka, Italija je veliki ovisnik o ruskom plinu s oko 40 posto uvezenog iz Moskve prošle godine. Također, nije donesen nikakav zajednički plan. Ministar ekološke tranzicije Roberto Cingolani izjavio je da neće biti drakonskih mjera smanjenja potrošnje, ali onda je vlada u julu objavila da izrađuje hitni plan štednje koji bi mogao uključivati ograničenje grijanja na 19 stepeni Celzija zimi i hlađenja na 27 ljeti, smanjenje ulične rasvjete noću i rano zatvaranje trgovina.

Talijanski plan je smanjiti potražnju za plinom za sedam posto do marta iduće godine, djelomično povećanjem proizvodnje energije na ugljen. Cingolani je uvjeren da Italija neće imati problema do februara, čak i ako Rusija u potpunosti zatvori isporuku plina.