Iznenadna dobit stranih sredstava koja stižu u Tursku i stalni interes za shemu depozita koju podupire država donijeli su olakšanje ekonomskom planu predsjednika Tayyipa Erdogana manje od godinu dana prije tijesnih izbora.

Erdoganov program koji naglašava monetarne poticaje, izvoz i ekonomski rast doveo je do skoka inflacije kada je centralna banka srezala kamatne stope za 500 baznih bodova krajem prošle godine, što je izazvalo historijski pad valute u decembru.

Iako je godišnja inflacija dosegla 80% prošlog mjeseca, opterećujući domaćinstva i smanjujući zarade, vlada je ostala pri svom neortodoksnom planu za koji očekuje da će na kraju pomoći da se hronični deficit tekućeg računa zemlje pretvori u suficit.

Snažan izvoz i turizam pomogli su u financiranju deficita tekućeg računa koji se smanjio u junu, unatoč velikim troškovima energije, prema najnovijim podacima, piše Reuters.

Olakšanje je počelo u julu kada je broj stranih posjetitelja skočio za više od 50%, premašivši razine prije pandemije djelomično zahvaljujući Rusima koji nisu imali kamo otići s obzirom na sankcije zbog rata.

Inozemne rezerve centralne banke - ozbiljno iscrpljene nakon devet mjeseci podupiranja lire - gotovo su se utrostručile od početka jula na 15,7 milijardi dolara na neto osnovi. Bankari kažu da je priljev od oko 5 milijardi dolara iz Rusije dao poticaj, iako vlasti nisu komentirale i ne objavljuju takve podatke.

Dodatno olakšanje za Erdogana, shema zaštite lira predstavljena tokom decembarske krize uklonila je veliku prepreku u julu i augustu kada je 30 milijardi dolara depozita prebačeno bez problema, prema podacima koje su izračunali bankari.

Još samo 3 milijarde dolara depozita treba prebaciti sljedećeg mjeseca, i malo više do sljedeće godine, zaključavajući mnoge kompanije na sljedećih šest mjeseci u shemu poznatu kao KKM.

Shema nastoji obuzdati potražnju za stranom valutom nadoknadom štedišama za gubitke lire u odnosu na strane valute.

S obzirom na to da je lira ove godine pala za 27% u odnosu na dolar, troškovi KKM-a rastu za državnu riznicu i centralnu banku, koje štedišama isplaćuju razliku.

Ali većina kompanija i pojedinaca ostala je pri KKM-u, izbjegavajući još jednu navalu na strane valute i potencijalni ponovni pad lire manje od godinu dana prije nego što se Erdogan suoči s tijesnim izborima.

“Cijena je visoka, ali ako bi se ovaj iznos držao u forexu, tada bismo se suočili s većim problemima”, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem.

“Da je postojala neka druga alternativa, bila bi korištena, ali izgleda da će se ovo nastaviti, barem do početka sljedeće godine”, rekao je izvor o shemi, zahtijevajući anonimnost s obzirom na osjetljivost vladinog plana.

Štediše u KKM mame jeftiniji krediti i porezni poticaji, rekli su Reutersu bankari, kompanije i dužnosnici. Ukupno, zaštićeni depoziti vrijede 1,2 triliona lira (66,23 milijarde dolara), pokazuju podaci.

Centralna banka ne otkriva svoje troškove vezane uz KKM.

Ali otkako je uveden 20. decembra - na dan kad je lira dosegla najnižu vrijednost svih vremena od 18,4 za dolar – KKM je državnu riznicu koštao 60 milijardi lira, 20 milijardi lira više od ovogodišnjeg budžetskog izdvajanja za tu shemu.

Shema je, zajedno s velikim forex intervencijama centralne banke, pomogla u spašavanju tadašnje lire.

Ali valuta se od tada vratila blizu svoje rekordno niske razine, dosegnuvši 18,15 za dolar nakon što je centralna banka prošle sedmice šokirala tržišta smanjivši svoju referentnu kamatnu stopu za još 100 baznih bodova.