EPBiH je raspisala Javni poziv za nabavku električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitom kogeneracijom, koji je otvoren za sve proizvođače, odnosno agregatore, čiji su kapaciteti priključeni na mrežu u Bosni i Hercegovini, na bilo kojoj lokaciji.

EPBiH će sa svim ponuđačima voditi pregovore radi usaglašavanja tehničkih uvjeta isporuke električne energije i rokova otkupa električne energije, kao i otkupne cijene. Početna tražena cijena nije uvjet da EPBiH zaključi ugovor, a ni kapacitet elektrane nije ograničen. Rok za prijavu je 30. septembra, stoji u javnom pozivu, prenosi poslovni portal "Indikator.ba".

Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, za Balkan Green Energy News kaže da je odluka o udruživanju malih proizvođača jasno pokrenula konkurenciju u proizvodnji električne energije u BiH.

Pozitivan je angažman EPBiH u ovim procesima, kao javnog elektroprivrednog poduzeća, dodao je.

To će dovesti do trenda da će veliki proizvođači i dobavljači kupovati zelenu električnu energiju izravno od malih neovisnih proizvođača, te je nuditi na tržištu. Svakako će potaknuti izgradnju malih objekata za distribuiranu proizvodnju električne energije, kaže Kušljugić, koji je i član Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET).

Motiv za ovaj potez, prema njegovim riječima, vjerovatno je namjera EPBiH da se uključi u tokove obnovljivih izvora energije koje ne posjeduje, ali dio razloga je svakako i rast cijena na regionalnim tržištima električne energije. Posljednjih su dana cijene električne energije širm Europe dosegnule najviši nivo u istoriji.

Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) u junu je donio odluku, koju je kasnije potvrdila i Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), kojom se dopušta proizvodnja malih, distribuiranih elektrana, uglavnom hidroelektrana i solarnih elektrana da budu agregirane u virtualne elektrane, a potom ponuđene na tržištu.

Prema riječima Kušljugića, za trgovinu na veletržnicama postoji minimalan potreban kapacitet, dok za izvoz postoji minimalni prekogranični kapacitet koji je potrebno zakupiti na aukcijama.

"Za vrlo male kapacitete, troškovi trgovanja na regionalnim berzama su relativno visoki. Zato je jedini način da male distribuirane elektrane sudjeluju na tržištu agregiranje proizvodnje. Tehnički izraz za agregaciju je "virtualna elektrana" koja ne postoji u fizičkom obliku, već se ponaša kao svaka druga elektrana, objašnjava Kušljugić.

Zbog iznimno visokih cijena električne energije na regionalnim tržištima, za očekivati ​​je da će se proizvodnja iz virtualnih elektrana izvoziti. BiH još nema virtualnu elektranu, ali nekoliko takvih objekata je u pripremi, uglavnom kroz privatne inicijative. Međutim, nema pouzdanih podataka o statusu ovih projekata.

Početne aktivnosti agregatora upućuju na tendenciju izvoza proizvodnje virtualnih elektrana, kaže Kušljugić.