Na današnji dan 1993. godine, prije 29 godina u Grudama je, Hrvatska zajednica Herceg Bosna prerasla u tzv.  Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu.

Obilježavanje obljetnice započelo je u Orašju kod spomen obilježja, gdje je delegacija zvaničnika Hrvatskog narodnog sabora, predvođena predsjednikom Draganom Čovićem i kandidatkinjom HDZ-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjanom Krišto, položilo vijenac i svijeće. Izaslanstvo je potom nazočilo sv. misi u župi blaženog Alojzija Stepinca u Orašju.

Program obilježavanja 29. obljetnice utemeljenja zločinačke Hrvatske Republike Herceg - Bosne, nastavlja se nizom aktivnosti po gradovima i općinama u cijeloj BiH. U svim gradovima bit će upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća kako bi se odala počast poginulim i umrlim vojnicima HVO-a.

"Kada obilježavamo značajne obljetnice, kao što je i ova 29. obljetnice Hrvatske Republike Herceg Bosne, uvijek se prisjećamo što je zapravo taj događaj značio nekada, prije 29. godina, a što znači danas, kada je u pitanju Hrvatska Republika Herceg Bosna, što znači i u ovome aktualnom političkom trenutku. Ona kao politička, ekonomska, teritorijalna organizacija uspostavljena je prije 29. godina, njoj je prethodila Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kako bi obranila Bosnu i Hercegovinu kao domovinu i hrvatskog naroda, jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Ona je legalna, Hrvatska Republika Herceg Bosna unesena je u Washingtonski pa i Daytonski mirovni sporazum, tako danas moramo cijeniti ono što su oni koji su sebe i svoj život utkali u našu slobodu. Mi danas moramo nastaviti raditi na jednkopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda u BiH. Bosna i Hercegovina jest država tri konstitutivna naroda ali sa nejednakim pravima. Moramo učiniti sve da svaki narod bude jednakopravan u smislu biranja legitimnih političkih predstavnika u institucijama predviđenim za zaštitu kolektivnih prava, posebno kada je u pitanju institucija Predsjedništva i Domovi naroda", kazala je Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U isto vrijeme u Grudama je sužena sv. misa u župnoj crkvi u Gorici, te je delegacija Hrvatskog narodnog sabora BiH i Glavnog vijeća HZ HB položilo vijenac i svijeće na grob predsjednika HR HB mr. Mate Bobana, jednog od vođa Udruženog zločinačkog poduhvata. 

Podsjećamo, na teritoriji ove paradržavne tvorevine formirani su logori iz kojih su zatvorenike, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, slali na prinudni rad. Neke dokumente je potpisao i aktualni lider HDZ-a BiH Dragan Čović. 

Donoseći presudu u slučaju rata u Bosni i Hercegovni, Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju svim optuženima u predmetu “Prlić i ostali” potvrdilo je krajem septembra 2017. godine prvostepene presude za zločine nad muslimanskim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini.

U sažetku presude, Žalbeno vijeće je navelo da ostaje prvostepena odluka da je Hrvatska bila umiješana u rat u Bosni i Hercegovini i da je prvi predsjednik nezavisne Republike Hrvatske, Franjo Tuđman, bio dio udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) zajedno sa čelnicima “Herceg-Bosne”.

“Prlić, Praljak, Ćorić i Pušić tvrde da postoje uvjerljivi razlozi da Žalbeno vijeće odstupi od svoje ranije prakse da UZP, u svim svojim oblicima, predstavlja vid odgovornosti koji je bio čvrsto utemeljen u međunarodnom običajnom pravu u relevantno vrijeme. Oni nisu pokazali te uvjerljive razloge, te se njihove tvrdnje odbacuju. Što se tiče toga kako je Pretresno vijeće opisalo krajnji cilj UZP-a, Prlić, Stojić, Praljak i Pušić osporavaju konstataciju Pretresnog vijeća da su Franjo Tuđman i drugi rukovodioci dijelili taj krajnji cilj, a to je bilo stvaranje hrvatskog entiteta kojim bi se obnovile ranije granice i koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Žalbeno vijeće konstatuje da oni nisu pokazali da je Pretresno vijeće pogrešno protumačilo relevantne dokaze, da je zanemarilo bilo koje dokaze ili na drugi način pogriješilo prilikom donošenja svog zaključka. Zajedno s Petkovićem, oni takođe navode razne greške u utvrđivanju činjenica, na kojima se temelji zaključak Pretresnog vijeća u vezi s krajnjim ciljem UZP-a. Njihovi argumenti nemaju meritum, te se odbacuju. Sva šestorica žalilaca na strani odbrane osporavaju zaključak Pretresnog vijeća da je zajednički zločinački cilj koji su dijelili članovi UZP-a bio ‘cilj dominacije Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva’. Konkretno, oni navode greške u pogledu te definicije zajedničkog zločinačkog cilja, pristupa Pretresnog vijeća njegovom obimu i njegovom kasnijem proširenju, te konstatacijama u vezi s fazama njegovog provođenja. Uprkos obimu njihovih žalbi, nijedan od žalilaca na strani odbrane nije pokazao da je Pretresno vijeće napravilo bilo kakvu činjeničnu ili pravnu grešku pri razmatranju tih pitanja”, pročitao je 29. novembra 2017. godine sudija Carmel Agius u sažetku presude.

Žalbeno vijeće je potvrdilo da je Hrvatska imala stvarnu vlast u nekim opštinama na teritoriji tzv. “Herceg-Bosne”, te odbacilo dijelove žalbi da se sukob HVO-a i Armije BiH dešavao samo gdje su se vodile borbe.

Žalbeno vijeće potvrdilo je navod iz prvostepene presude da je šestorka, predvođena Jadrankom Prlićem, učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi potom bio pripojen Hrvatskoj. Ovo nastojanje je u prvostepenom postupku ocijenjeno kao međunarodni oružani sukob u kojem je učestvovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

“Iz dokaza se vidi da su se snage hrvatske vojske borile zajedno sa pripadnicima HVO-a protiv Armije BiH, a da je Republika Hrvatska vršila opštu kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima najprije Hrvatske Zajednice, a potom ‘Hrvatske Republike Herceg-Bosne'”, potvrđeni je navod iz prvostepene presude.

Bivši premijer tzv. “Herceg-Bosne” Jadranko Prlić pravosnažno je osuđen na 25 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda, a vrijeme provedeno u zatvoru računa se u zatvorsku kaznu.

Bivšem ministru odbrane tzv. “Herceg-Bosne” Bruni Stojiću i načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku potvrđene su prvostepene presude od 20 godina zatvora.

Potvrđena je i drugostepena presuda još jednom bivšem načelniku Glavnog stožera HVO, Milivoju Petkoviću, koji je prvostepeno osuđen na 20 godina zatvora, te presuda bivšem komandantu vojne policije Valentinu Ćoriću, osuđenom prvostepeno na 16 godina.

Potvrđena je i presuda načelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću, osuđenom prvostepeno na deset godina zatvora.​