Meteorolog Zoran Vakula objavio je za HRT dugoročnu prognozu po kojoj bi 2022. mogla biti najtoplija godina.

- Iza nas je još jedan iznadprosječno topao kolovoz te po temperaturnom odstupanju od prosjeka - još ekstremnije ljeto. A ispred nas u većini Hrvatske vjerojatno - ne i sigurno - barem prosječno topla jesen i zima. Trenutačno je razdoblje od siječnja do kolovoza uglavnom drugo najtoplije - poručuje Vakula.

Povremena hladnija razdoblja prošlih tjedana onemogućila su znatnije pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg srednjaka pa će kolovoz u većini hrvatskih krajeva od klimatologa DHMZ-a jamačno dobiti manje ocjene nego srpanj i posebice posvuda "ekstreman" lipanj, objašnjava Vakula.

- Zbog odstupanja od +1 do +3 °C najčešće ocjene vjerojatno će biti "toplo" i "vrlo toplo". Kad se pogledaju svi kolovozi, u Splitu je bio 18. najtopliji, a u Osijeku i Dubrovniku 4. najtopliji.... - rekao je Vakula.

- Kako i priliči ljetu i lokalnim nestabilnostima, ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je unatoč prevladavajućoj suši, ponegdje bilo i zamjetnije kiše. Nakon detaljnije analize klimatolozi DHMZ-a vjerojatno će dati ocjene od "ekstremno suho" u primjerice Rabu, gdje nije pala ni 1 cijela litra kiše po kvadratnom metru, do "normalno" u Gradištu pokraj Županje, Varaždinu, Kninu i Splitu. A u Komiži će, primjerice, kolovoz vjerojatno dobiti ocjenu "kišno", i to zbog 3 dana s izraženijim pljuskovima. Malo, ali dovoljno za spas od prijetećih redukcija vode i još veće štete od suše - pojasno je.

- U Rijeci je pak manje od ovogodišnjih 100 litara kiše po četvornome metru od 1. lipnja do 31. kolovoza zabilježeno samo 2003. godine!? Samo je te iste 2003. te još 1949. godine od 1. siječnja do 31. kolovoza u Rijeci izmjerena manja količina oborine nego ove godine, a podaci postoje od 1948. U Pazinu, gdje se službeno mjeri od 1961. godine, u istom razdoblju manja količina zabilježena je također samo 2 godine - 1993. i 2012., što prilično zorno dokazuje iznimnost ovogodišnje suše - istaknuo je Vakula.

- Kao i prema prošlim izračunima većine modela za dugoročne prognoze - i prema najnovijima se može zaključiti kako je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost ne samo srednje sezonske temperature zraka barem oko prosječne, nego i većine mjeseci tijekom jeseni i zime. Iznimke bi, prema trenutačno najvjerojatnijim izračunima, mogli biti studeni i siječanj, tijekom kojih je u mnogim krajevima i povećana vjerojatnost za višak oborine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje nisu odviše pouzdane i podložne su promjenama, ali nekome možda i kao takve posluže... - upozorava Vakula.