Na svjetskim tržištima su cijene nafte prošle sedmice oštro pale jer centralne banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 7,9 posto, na 93,02 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,7 posto, na 86,87 dolara.  Pad cijena prvenstveno je posljedica strahovanja trgovaca da će zaoštravanje monetarne politike u zapadnim zemljama izazvati usporavanje rasta ekonomije, a možda i recesiju. 

A zbog toga se očekuje slabljenje potražnje za naftom, javljaju agencije. Američka ekonomija je tehnički već u recesiji, a zbog energetske krize recesija prijeti i zemljama Evrope. Uprkos tome, i američki Fed i Evropska centralna banka primorani su povećati kamatne stope kako bi suzbili visoku inflaciju. 

Trgovce zabrinjavaju i stroge mjere suzbijanja COVIID-a u Kini. Grad Chengdu u četvrtak je naredio zatvaranje koje je pogodilo niz proizvođača, primjerice, Volvo. Novi podaci pokazali su, pak, da je aktivnost u kineskoj industriji u avgustu pala prvi puta u tri mjeseca zbog slabljenja tržišta, nestašice struje i epidemije COVID-a. To, kao i kriza sektora nekretnina, signaliziraju nevolje i u trećem tromjesečju, nakon pada aktivnosti u razdoblju od aprila do juna u odnosu na početak godine. 

Uz to, negativno na cijene utječe snažan dolar jer zbog toga nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,7 posto, na oko 109,50 bodova, novu najvišu razine u 20 godina.  

Tržište prati i razgovore u grupi najrazvijenijih ekonomija svijeta G7 o ograničenju cijena ruske nafte.  

U zajedničkoj izjavi ministri financija iz G7 u petak su pozvali sve zemlje koje uvoze rusku naftu da se pridruže toj mjeri. Srž ideje je primorati Rusiju da ubuduće naftu velikim kupcima, poput Indije, prodaje po mnogo nižoj cijeni. To bi smanjilo pritisak na svjetsko tržište nafte i ublažilo učinak ukrajinskog rata na cijenu energije, smatraju članice G7, a s druge strane, Rusija ne bi više profitirala iz rasta cijene nafte kojom financira svoj ratni stroj.  

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 15 posto.