Krajem 1960-ih su tzv. gastarbajteri masovno počeli dolaziti na rad u Njemačku. Jug zemlje je privlačio brojne ljude zbog auto-industrije i blizine domovini. S oko 40.000 ljudi je migrantska grupa iz bivše Jugoslavije danas najbrojnija u Stuttgartu. 

Stuttgart je desetljećima dom za brojne ljude iz bivše Jugoslavije. Ti gastarbajteri i njihova djeca čine najveću grupu migranata u ovom gradu. Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca dobro su integrisani. Istovreme kroz Kulturno umjetničko društvo čuvaju svoju tradiciju i njeguju svoj jezik.

Hercegovac Veselko Boras, krajem 1960-tih došao je u Njemačku kao 17-godišnjak. 

"Zamisao je bila da se ode nešto zaraditi novaca, da otvorim firmu za sebe kao stolar, kupiti alat i auto. To je bila zamisao. Međutim, vrijeme se promijenilo. Godina za godinom je prolazila i sve se duže ostajalo, onda se oženilo, pa djeca došla, pa škola, i ostalo se evo više od 50 godina", priča Boras.  

Ovaj Hercegovac jedan je od onih koji su svojim rukama izgradili Stuttgart. Prvo kao obični radnik, kasnije kao šef u vlastitoj građevinskoj firmi.  

Izgradio je i ovu zgradu u blizini zračne luke u Stuttgartu. 

"Ovo je moja prva domovina, a ono je druga. Meni je druga domovina ona gdje sam se rodio, a ovdje je glavna. Jer i sada odozdol kada krenem, pitaju me: 'Gdje ideš?'. Kažem im: 'Idem kući'. Kažu: 'Kako kući, kad ti je kuća ovdje?'. Kažem im: 'Ne, moja kuća je u Njemačkoj, jer tamo sam zaradio novac da napravim i ovu kuću'", kroz smijeh priča Boras.  

Prilagođavanje njemačkom društvu i put integracije bili su teški. Mnogi su patili zbog čežnje za domovinom i porodicom.  

Većina ih se ipak uspjela ostvariti i postati dio njemačkog društva.  

Opunomoćenik za integraciju u Stuttgartu Gari Pavković kaže da su bivši jugoslovenski gastarbajteri vrlo brzo bili uspješni u poslu.  

"To vidimo još uvijek se radi o zanatskim i tehničkim poslovima u mnogim područjima. Rano su zauzeli svoju radnu ulogu, u društvu njihova djeca imaju završene dobre škole. U tom smislu su ti ljudi ovdje dobro integrirani", kazao je Pavković. 

Ističe da ti ljudi polako trebaju izaći iz uloge poslušnog "Jugosa", trebaju se više uključiti u političke i društvene tokove.

Sociolog dr. Damir Softić kaže da se u njemačkom društvu kreira atmosfera za teme iz BiH kroz koju se senzibiliziraju njemačke političke elite.

„Volja dijaspore je tu, ali mislim da postoji jedna ambivalentna pozicija dijaspore. Mnogi su poslije rata došli u Njemačku i ovdje vode svoj život i mnogo su angažovani u ovdašnjem društvu, ali ipak postoji ljubav prema BiH. Potrebno je veće lobiranje za teme iz BiH“, smatra Softić.

Advokatkinja Amina Smajić kaže da u Njemačkoj postoji ogroman potencijal koji nažalost nije iskorišten. „To je za nas veliki izazov jer vidimo da možemo bolje, a do sada to nismo ostvarili. Kod svih je izražena velika želja da se oformi funkcionalna lobi grupa ljudi koji će biti predstavnici ne samo dijaspore, koja je aktivna u društvu, nego i bosanskohercegovačkog društva uopšte“, kaže Smajićeva.

(Slobodna Bosna)