Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra. Utemeljio ga je UNESCO 1967. sa ciljem da promoviše značaj učenja i pismenosti.

Općom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine priznato je pravo na obrazovanje, a time i pravo na pisemenost. Dvije su, međutim, deklaracije otišle još dalje, pa je tako u Deklaraciji iz Persepolica iz 1975. godine rečeno: Pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo, a Hamburška deklaracija iz 1997. godine naglašava kako je pismenost, koja se u širem smislu shvata kao znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena, osnovno ljudsko pravo.

U Bosni i Hercegovini statistika o nepismenim građanima ne postoji. Odnosno, postoji brojka koja je nepotpuna i koja datira još iz 2013. godine, tačnije koja je sačinjena na posljednjem popisu stanovništva.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je bilo skoro 90 hiljada nepismenih osoba, što je oko 2,83 posto od ukupnog stanovništva. 

Od tada je prošlo skoro deset godina, a ta brojka danas može biti daleko veća. Prije svega jer je na popisu stanovništva bilo i onih koji se nisu izjasnili po ovom pitanju. S druge strane, pojam pismenosti je u svijetu opširniji od proste sposobnosti čitanja i pisanja. U kategoriji funkcionalne pismenosti broj nepismenih ljudi u BiH istakao bi poražavajuće podatke.

UNESCO je u svom istraživanju pismenosti naveo kako se prema broju nepismenih BiH nalazi u rangu nerazvijenih afričkih zemalja u kojima broj nepismenih građana premašuje i iznos od 15% stanovnika koji se ne znaju ni potpisati.

- Poslije rata broj nepismenih u BiH je rapidno povećan, dok se zanimanje za opismenjavanje smanjilo. U gradskim sredinama BiH u dobu između 25 i 35 godine bez završene osnovne škole je gotovo 7,75% i 22% žena. U okolini gradova bez osnovnog obrazovanja je 16% muškaraca i 45,5% žena, dok u seoskim područjima taj postotak iznosi gotovo 25% za muškarce i 47,5% za žene, naveli su iz UNESCO-a.

U modernom svijetu pod pismenošću se podrazumijeva i digitalna, informatička, finansijska, pravna i druge vrste pismenosti. Posebno je zabrinjavajući podatak Agencije za statistiku BiH o 38 posto informatički pismenih u Bosni i Hercegovini.

Nepismenost i danas predstavlja veliki problem bh. društva čijem se rješenju, smatraju stručnjaci, u budućnosti treba ozbiljnije posvetiti.

(Oslobođenje)