Vučić je iz New Yorka, gdje sudjeluje na 77. zasjedanju Generalne skupštine UN, potvrdio da dokument čiji su sadržaj objavili albanski mediji postoji, kao i da ga je vidio i pročitao.  

On je istakao da je odbio uzeti taj plan od specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka, te specijalnih izaslanika predsjednika Francuske i njemačkog kancelara prilikom njihove posljednje posjete Beogradu.  

"Odbio sam da primim taj dokument, znajući šta će sve dalje da se zbiva. Do objavljivanja dokumenta nije došlo sa srpske strane. Kada sam govorio o novoj armaturi dijaloga, ništa nisam slagao, a oni (EU) su to prvo demantovali da bi za dva dana kroz izjavu (portparola EU) Petera Stana to potvrdili", rekao je Vučić.  

Komentarišući dokument koji predviđa da se naredne godine potpiše novi sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koji treba da uvaži “političko-pravnu realnost Kosova”, ali ne i priznanje od Srbije, do kojeg bi došlo do 2033. godine, Vučić je naveo da neke od tih ideja već slušao.  

"Dovoljno sam iskusan da sam znao da ne treba da uzmem taj papir. Mi da pustimo Kosovo u UN, ne možemo, a o svemu ostalom može da se razgovara", rekao je Vučić.  

On je naglasio da Beograd može prihvatiti da je Kosovo realnost u smislu da u Prištini postoje Vlada i neke institucije, ali ne i da ga prihvati kao dio UN.  

"Ako to prihvatimo, više nikada nećete moći izbaciti Prištinu iz UN-a. Ako je to mali problem, ne znam koji će biti veći. S druge strane, vidite da i Hrvati pišu o tome da će, ako to ne prihvatimo, Vučić i Srbija biti izolovani. Ne mislim da će to biti lako i jednostavno, ali ne isključujem tu mogućnost", rekao je Vučić.  

Predsjednik Srbije ukazao je da su stvari danas postale prilično jasne, jer je postavljen zid, za koji zapad tvrdi da ga je podigao predsjednik Rusije Vladimir Putin, tako da zemlje moraju da se opredijele da li su sa ove ili one strane tog zida.  

"Onima koji ne bi da budu iza zida i zidova, to neće dozvoliti. To dodatno komplikuje našu poziciju po pitanju energetske bezbjednosti, snabdijevanja hranom i svega ostalog", upozorio je Vučić.  

Prema njegovim riječima, Srbija je riješila da zauzme veoma aktivan stav, tako da će se on uskoro sastati sa predstavnicima zemalja Latinske Amerike, Afrike i Azije.  

"Nastavićemo da radimo svoj posao, a oni (Albanci) rade svoj. I u Washingtonu je velika borba između nas i Albanaca. Pred nama je vrlo komplikovano vrijeme", ocijenio je Vučić.  

ŠTA SADRŽI DOKUMENT ČIJE JE POSTOJANJE POTVRDIO VUČIĆ

Portal na albanskom jeziku "Albanian Post" u nedjelju je objavio sadržaj "novog okvira" za sporazum između Kosova i Srbije u dijalogu koji se pod okriljem Evropske unije vodi u Bruxellesu. 

Prema pisanju tog portala, srž spomenutog okvira je u tome da bi se novi sporazum trebao postići do sredine 2023. godine. On ne bi značio i formalno priznanje Kosova kao države od strane Srbije, već bi privremeno bilo dovoljno da Srbija “prihvati” postojanje Kosova kao posebne pravne i političke realnosti. 

Prema ovom tekstu, Srbija bi formalno trebala priznati Kosovo nakon 10 godina, kad “sve zemlje Zapadnog Balkana budu na pragu ulaska u EU“. 

“Kosovo i Srbija su dvije odvojene pravne i političke realnosti koje se trebaju kao takve i priznati od strane svih sudionika u procesu dijaloga”, piše u tom navodnom dokumentu za koji “Albanian Post“ tvrdi da ga posjeduje. 

“Srbija neće biti spremna pristupiti EU bez kompletne političke, pravne i diplomatske normalizacije odnosa s Kosovom. Svakako, s obzirom na to da je članstvo Srbije u EU još uvijek daleko, u ovoj fazi od Srbije se neće tražiti formalno pravno priznanje Kosova“, piše u tom tekstu. 

U njemu se navodi kako se u navodnom “Okviru za sporazum Kosova i Srbije” spominje semantička razlika, odnosno korištenje pojma “prihvaćanje Kosova” (na engleskom jeziku “acceptance”) umjesto “Priznanje Kosova” (na engleskom jeziku “recognition”). 

U slučaju postizanja ovog sporazuma, piše list pozivajući se na svoje diplomatske izvore, Kosovo bi se postupno učlanilo u međunarodne organizacije poput Vijeća Europe, INTERPOL-a i UNESCO-a. Počelo bi pregovore o članstvu u NATO-u i pristupu u EU. Članstvo u UN-u bi se odgodilo do daljnjega zbog trenutnih odnosa zapada s Rusijom, a Rusija ima pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a. 

“Prihvaćajući Kosovo kao pravnu i političku realnost, Srbija bi zauzela pasivnu poziciju i ne bi se protivila članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama“, citira ovaj portal navodni dokument i naglašava kako je ovo “specifičan i snažan zahtjev upućen Srbiji“. 

Srbija bi, u slučaju sporazuma, dobila veliku financijsku pomoć i nastavak puta prema članstvu u EU. U slučaju odbijanja sporazuma, kosovska vlada Albina Kurtija bila bi “pod izolacijom“, što bi “dovelo u pitanje i njezin opstanak na vlasti“. A Srbija bi bila “financijski i ekonomski izolirana“. I pet zemalja EU koje još nisu priznale Kosovo, bez obzira na ishod, priznale bi u tom slučaju Kosovo kako bi končano pokazale jedinstvo EU i po tom pitanju.