Ukoliko Rusi budu protiv produženja mandata, Austrija je voljna napustiti mirovne snage u Bosni i Hercegovini, upozorava Der Standard.

U tekstu objavljenom u ovom uglednom austrijskom dnevnom listu ističe se da je to pozicija Ministarstva odbrane Austrije.

Istaknuti austrijski političar Hannes Swoboda najoštrije je kritizirao takvu najavu.

"Povlačenje vojnika iz Bosne i Hercegovine, u slučaju Putinovog veta, kako planira Ministarstvo odbrane, totalno bi uništilo kredibilitet Austrije na Balkanu, ali i u Evropskoj uniji”, upozorio je.

Austrija daje najveći broj vojnika u mirovnoj misiji EU – EUFOR/Althea. Njen general od početka komanduje ovom operacijom u BiH.

Novinar Standarda Thomas Mayer piše da su austrijske trupe u BiH od početka mandata EUFOR-a 2004. godine.

Upravo taj mandat UN-a je problem. Mora biti produžen u Vijeću sigurnosti UN-a početkom novembra. To se dešavalo ranije, bila je rutinska stvar koja se jedva primjećivala. Međutim, rat u Ukrajini i rastući sukob između Rusije i Zapada potpuno su promijenili situaciju.

Ako predsjednik Vladimir Putin stavi veto na Vijeće sigurnosti UN-a, izgubio bi se pravni osnov za bosansku misiju. Prema informacijama STANDARDA, Ministarstvo odbrane u Beču je za ovaj slučaj već posebno planiralo izlazak iz Althee. U ljeto je osoblje ministrice Klaudije Tanner (ÖVP) izradilo “izvještaj o opcijama” u kojem su predstavljeni svi scenariji.

To uključuje i izlaz – koji je “teoretski i praktično moguć”, potvrđeno je u vojnim krugovima. Za to bi bila potrebna odluka savezne vlade, kao što je bio slučaj s povlačenjem plavih šljemova sa Golana 2013. godine”, podsjeća list.

Navodi se i da se zvanični Beč “nada” da neće biti prisiljeni na takav korak.

Neki sumnjaju da ruski predsjednik želi unijeti nove nemire i podjele u EU. To bi se lako moglo postići ciljanom destabilizacijom na Balkanu. Mogao bi postupiti po pozivu lidera Srba u BiH Milorada Dodika, koji predstavlja svoju etničku grupu u državnom Predsjedništvu.

Drugi stav je da Putin neće ići tako daleko jer bi se vojna operacija mogla nastaviti i bez mandata UN-a, na primjer ako tročlano bosansko-hercegovačko Predsjedništvo zatraži pomoć NATO-a, čemu se Dodik protivi. To ne bi bilo u interesu Rs, to bi bila situacija koja je bila realna nakon jugoslovenskih ratova do 2004. godine. Prije Althae, međunarodne snage, SFOR, osigurale su mir i red pod komandom NATO-a”, piše Mayer.

Ukoliko bi transatlantski savez (NATO), kojem pripadaju 23 od 27 država EU, uskočio bez mandata UN, neutralna Austrija bi imala problem. Bez mandata UN-a dalje učešće bilo bi nezamislivo, a povlačenje austrijskih vojnika bilo bi realno, smatra Ministarstvo odbrane”, zaključuje ovaj novinar.