- Ne smatram da je izjava EU kritika meni, mislim da je više usmjerena ka očekivanjima od političke zajednice ovdje u BiH. A to je naročito važno nakon izbora jer novoizabranima mora biti jasno da postoji domaća zadaća koja se mora uraditi i nju samo u krajnjem slučaju može uraditi visoki predstavnik, ali je mnogo bolje da je sami uradimo.

Tako, dakle, shvatam EU i mogu reći da sam u posljednje vrijeme imao izuzetno tijesnu suradnju i razgovore sa predstavništvom EU ovdje u Sarajevu te da sam neke korake poduzimao sa njima i prudiskutovao, kaže u razgovoru za Oslobođenje Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

I napominje: "Naravno da je odluka moja, ali meni je važno da se sarađuje sa važnim zemljama unutar EU".

-Ljudi ovdje, u BiH, nakon svega što su prošli, nekada daju izjave koje nisu baš sasvim politički korektne. I to se treba prihvatiti. Naravno, ja bih se mogao ljutiti zbog načina na koji je gospodin direktor u Srebrenici komentirao moju odluku jer to nije lijepo, ja sam stvarno posljednja osoba koja bi na bilo koji način ugrožavala postojanje, egzistenciju države BiH ili nešto uradila protiv toga. Ja sam bio u Srebrenici i znam koliko su ljudi propatili. Ali, mislim da je sada bitna budućnost. Čini mi se da Amerikanci igraju važnu ulogu. Ljudi žele sigurnost i stabilnost, a američko prisustvo već samo po sebi donosi smirenje. Tu je i njemačko prisustvo, ne u mojoj ličnosti, nego u Misiji EUFOR Althea, također važno za sigurnost. Ali, sve to nije nadomjestak za vlastiti rad i djelovanje, kazao je on.

- Diskutovalo se zašto se visoki predstavnik samo osvrće na presudu Ljubić. Mojom posljednjom odlukom tema Ljubić je za Federaciju završena, politički primijenjena, a na državnom nivou Ljubić nema argumente. Dakle, mora se razlikovati to dvoje. I zbog toga i preporučujem da oni koji o tome diskutuju vrlo detaljno razmisle kuda će otići, zavisno od toga kojim putem krenu, odnosno kuda ih njihov put vodi. Želim elaborirati i pitanje proporcionalnog zastupanja. Sad ipak u Goraždu imamo situaciju gdje jedan kanton koji skoro da nema hrvatskih građana i građanki, a i prije rata ih nije bilo mnogo više nego danas - ima predstavljanje 1 + 1 + 1. To je podnošljivo i može se podnijeti ako se to malo proširi. Dakle, i to sam uradio, sa 17 na 23 mjesta se to kompenzira na neki način. A ono što nije tema je pitanje na koje će se neki sada osvrnuti, dobro, Željko Komšić je izabran, ali iznenađenje je da je i gospođa Borjana Krišto dobila prilično puno glasova.

Kažu da je u Livnu pobijedio Komšić...

- To ne znam, postoje različite verzije, ali ja želim ostati neutralan. Hoću reći, dakle, da to pokazuje kako hrvatska kandidatkinja ima šansu i kad je riječ o disparitetima u broju etničke zastupljenosti, etničkih grupa, pa zbog toga smatram da je to znak da se na tome može dalje raditi, proširivati to. Znate, imam utisak da neki misle da bi se mogli napraviti propisi kojim će se obezbijediti da neko pobijedi - ovaj ili onaj. Ne, to je stvar birača. Birači su ti koji samostalno odlučuju i treba mudro djelovati, ali je sasvim druga tačka ako djelujete mudro da svi imaju osjećaj da ih neko predstavlja. Dakle, ono što je u Dejtonskom ugovoru nekada se pogrešno interpretira. Za hrvatsku stranu još čekamo, gospodinu Bećiroviću čestitam i čestitam isto tako za RS, ali ovdje nisu predstavnici Srba, predstavnici Bošnjaka i predstavnici Hrvata, oni su predstavnici cijelog naroda i to je razlika. Zbog toga svako treba kada ustane ujutro reći - ja sam obavezan da za sve uradim nešto. I zbog toga sam u federalni Ustav upisao da svi moraju surađivati, a ne da svako za sebe nešto radi. Ja to vidim kao deficit u bh. politici.

Na pitanje koliko situaciju u BiH komplicira utjecaj Rusije i kako tu saradnju unutar BiH poboljšati, s obzirom na angažman Rusije na ovom prostoru, Schmidt odgovara:

- Treba pratiti kako će se razvijati stvari u RS-u. Vidim da je opoziciona kandidatkinja, koja je vrlo angažirana, jako blizu, ali se ipak čini da će dosadašnji član državnog Predsjedništva biti predsjednik entiteta. Želim jasno reći - ova regija i BiH, kao zemlja, ne samo da ima teritorijalni integritet nego ima i pravo na slobodan izbor ljudi.

Na osnovu anketa koje su prethodno rađene ima se utisak da ne treba pogrešno tumačiti rezultat izbora u smislu prozapadno ili proruski. Sve naše dosadašnje spoznaje kažu da ljudi bez obzira na to gdje žive u BiH, na neki se način više odlučuju za zapadnjački ili zapadnjačkiji način života. I nisu baš blagonakloni prema agresiji Rusije na Ukrajinu. Ja ću vas podsjetiti da je bilo zanimljivo čuti kako se čak i Dodik zalagao da se produži mandat EUFOR-a i Misije Althea i mislim da je to uredu.

Na pitanje je li opet spreman posegnuti za bonskim ovlastima, Schmidt kaže:

- Nije baš da se tome posebno radujem, ali kad pogledam u svoje poslove i zadatke, tu piše da se moram brinuti o određenim stvarima. Moj prethodnik deset godina praktično nije koristio bonske ovlasti. Možda smo predugo bili uspavani i nismo u toj uspavanosti vidjeli da se neke stvari u BiH ne razvijaju u pravom pravcu. I spreman sam da tu napravim neke korekcije. Nisam baš spreman da to maltene svakodnevno činim, ali ima određeni spektar, i svako treba da zna, svako ko misli da može ignorisati Dejtonski sporazum, da je moja obaveza i moj zadatak da ih koristim. To nije prijetnja, ovo je jedna konstruktivna napomena da ih mogu koristiti i da ću ih koristiti ako zatreba, kazao je Schmidt.