“Bože sačuvaj”.

Ovo je jedina rečenica vrijedna citiranja od svih rečenica koje je na jednosatnoj konferenciji za medije izgovorio visoki predstavnik Christian Schmidt. Na šest pristojnih novinarskih pitanja, Schmidt je uvijek odgovarao isto. Nepovezano. I zato nam ne preostaje ništa drugo nego da na novinarska pitanja, umjesto Schmidta, odgovore sami novinari. 

“Ako je cilj”, pitao je novinar portala Klix Semir Hambo, "bio riješiti pitanje Goražda gdje Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike, zbog čega niste prag za predlaganje predsjednika i potpredsjednika FBiH sa šest delegata podigli na sedam, već ste granicu podigli na jedanaest, a granicu od jedanaest, sada i ko zna koliko godina ubuduće može dostići samo HDZ? Zar ne mislite da ste na ovaj način dali veliki broj stranaka gurnuli ka desno i izašli u susret etnonacionalnim strankama”.

Evo Schmidtovog odgovora.

“Mogućnost da predložim predsjednika, i to ne sa jedanaest ili dvanaest glasova. Šta će se, molim Vas, desiti? Možete li mi objasniti šta se do sada događalo."

Evo šta se događalo i evo šta će se događati. Prije jedanaest godina, političke partije koje nisu bliske HDZ-u BiH uspjele su izabrati šest hrvatskih delegata u Dom naroda FBiH. Predsjednik Federacije je bio Živko Budimir, a HDZ je bio opozicija. Nakon što budu potvrđeni rezultati i za ove izbore, u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH će biti najmanje šest delegata koji nisu pod kontrolom HDZ-a. Ali nakon što je Schmidt podigao kvotu za predlaganje na 11 delegata, mogućnost izbacivanja HDZ-a iz Vlade FBiH više ne postoji. Jer prema izračunu, novih šest hrvatskih delegata koje je uveo Schmidt davat će Zapadnohercegovački (1), Hercegovačko-neretvanski (2), Kanton 10 (1), Srednjobosanski (1) i Zeničko-dobojski (1). Dakle, od šest “novih” delegata, njih pet odlazi u kantone sa HDZ-ovom većinom. tako da će stranka Dragana Čovića imati sigurnih šesnaest delegata u Domu naroda FBiH, a samim tim i četiri delegata u Domu naroda PS BiH.

“Pesudom iz 2015. godine”, pitala je Istraga.ba visokog predstavnika, “Ustavni je sud BiH po apelaciji Željka Komšića je utvrdio da je prekršena Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava. Zbog čega niste ostalima dali pravo da mogu biti kandidati za predsjednika i potpredsjednike FBiH?”

Schmidtov odgovor je glasio: “Prvo, svojom političkom ocjenom presude Komšić ste u pravu. Ja se potpuno s vama s lažem da ovo treba ići i do nivo države. Ali pogledate na 30. stranici tu presudu, piše da se to mora riješiti na nivou države i da se ne smije na nivou Federacije, takoreći, gradi država onakva kakva bi trebala da bude”.

Prvo, visoki predstavnik nije precizno citirao presudu Ustavnog suda BiH donesnu po apelaciji Željka Komšića. Ustavni sud BiH nigdje nije rekao da se “ne smije na novu Federacije BiH graditi država onakva kakva bi trebala da bude”. Ustavni sud je samo zaključio da je “trenutačno nemoguće predvidjeti obim ovih izmjena”, pa, stoga, nije naložio brisanje spornih odredbi Ustava FBiH. Schmidt je, dakle, proizvoljno tumačio presudu Ustavnog suda BiH tvrdeći da ona na nivou Federacije “takoreć zabranjuje građenje” građanske države “kakva bi trebala biti”.

“A kako komentirate”, pitala je visokog predstavnika reporterka N1 televizije Adisa Imamović, “izjavu gospodina Andreja Plenkovića koji je kazao da je mjesecima pregovara sa Vama o izmjenama izbornog zakona? Da li je time narušen suverenitet BiH?”.

Schmidt je bio bez komentara. Što znači da ne smije reći da hrvatski premijer ne govori istinu, jer govori. Plenković je, podsjećamo, kazao da je mjesecima “diskretno sa visokim predstavnikom radio na promjenama izbornog zakona u BiH”.

“Neću komentarisati tu izjavu”, reći će Schmidt.

“Gospodine Schmidt”, nastavila je novinarka agencije Patria, ”zbog čega ste odlučili da za Parlament Federacije primjenjujete popis iz 2013. godine, a za Vladu FBiH popis iz 1991. godine”.

Visoki predstavnik će odgovoriti da se on sada “fokusirao na Dom naroda FBiH”.

A znate li koji je pravi odgovor? Ako bi se primjenivao popis iz 2013. godine na Vladu Federacije BiH, Hrvati bi izgubili najmanje jedno ministarsko mjestu. Što, naravno, nije Schmidtov zadatak. Zato je na Vladu FBiH primijenjen popis iz 1991. godine, da se broj hrvatskih ministara ne bi smanjio. Istovremeno, za Dom naroda će se primjenjivati popis iz 2013. godine. Ralozog je jednostavan – po tom popisu najviše profitira HDZ BiH. Dakle, prilikom formiranja izvršne vlasti se primjenjuje popis iz 1991., jer to odgovara HDZ-u, a za zakonodavnu vlast se koristi popis iz 2013. godine jer i to odgovara HDZ-u.

“Zbog čega, gosodine Schmidt”, pitala je Istraga.ba. “Kanton Sarajevo daje pet delegata iz reda srpskog naroda, a jedan hrvatski, ako u Kantonu, po popisu iz 2013. godine, živi više Hrvata nego Srba? Da li su to sarajevski Hrvati manje vrijedni od sarajevskih Srba?”.

“Bože sačuvaj”, rekao je Schmidt.

(Istraga.ba)