U odbranu Milorada Dodika od optužbi da stoji iza krađe glasova u RS-u stao je danas predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Ni milimetra Milanović nije odstupio od svoje uobičajne retorike ni ovaj put. Ponovo su njegovi komentari i poruke skandalozni, problematični i mirišu na prorusku politiku. 

"Pokušava se organizirati banjalučki Majdan. Sve što sam rekao mislim i dalje. On je od svih mogućih varijanti za Hrvatsku i Hrvate najprihvatljiviji, 100%. Centralna izborna komisija, koja nije pod njegovom kontrolom, je izbrojala 30 tisuća glasova prednosti u odnosu na Trivićku. 30.000 glasova prednosti na biračkom tijelu koje ima manje od 600.000 ljudi", rekao je Milanović.

Ako je ukrajinski "Majdan" prva asocijacija Milanoviću na banjalučke proteste protiv izborne krađe, onda to najviše govori o njemu samom, smatra sarajevski profesor Vahidin Preljević. 

"Već samim izrazom 'banjalučki Majdan' u kontekstu postizbornih previranja u BiH i grčevite odbrane Dodika, Milanović je sve rekao o sebi, o Hrvatskoj, o Dodiku, o svom pogledu na BiH, na svijet, na svjetsku politiku: čovjek je putinistički jastreb, a Milorad Dodik očito agent proruskog krila SOA-e", poručio je Preljević putem Twittera.  

Mайдан

Revolucija dostojanstva ime je za skup događaja koji su započeli od februara 2014. godine, kada je nasilje izbilo na ulicama Kijeva, najprije na trgu Majdan, a zatim i u drugim gradovima u Ukrajini nakon što je tadašnji legalni i legitimni predsjednik Viktor Janukovyč, umjesto da je slijedio volju većine građana koja je htjela započeti postupak pristupanja Europskoj uniji, potpisao međudržavni i ekonomski sporazum s Ruskom Federacijom. Ukrajinska kriza početak je rata u Istočnoj Ukrajini.

Trg Majdan 2014. godine tokom Revolucije dostojanstva (Foto: EPA)

Nakon potpisivanja sporazuma s Ruskom Federacijom u brzom slijedu dogodilo se sljedeće: s predsjedništva je uličnim neredima i demonstracijama svrgnut Viktor Janukovič, ustanovljena je privremena vlada, promijenjen je ustav tako da se vratilo na prijašnju inačicu, i raspisani su hitni izbori za predsjednika države.

Novu vladu Ruska Federacija nije priznala koja je optuživala novu vladu da je izvršila puč. Na poluotoku Krimu i Sevastopolju nastala je iscenirana pobuna uz pomoć vojnih i specijalnih jedinica Ruske Federacije, u kojem su separatisti raspisali referendum na kojem je, prema tvrdnjama samih separatista, 96% glasača izrazilo želju za pripojenjem Ruskoj Federaciji.

Nova ukrajinska vlada potpisala je sporazum s Europskom unijom (EU), u kojem se obvezala da će započeti s reformama u sudskom, političkom i ekonomskom sistemu. U sporazumu s EU-om ekonomska pomoć Ukrajini ovisi o brzini provođenja tih reformi.