Džombić je optužen za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja.

Optužnica Džombića tereti da je svjestan svog uticaja, prekršio odredbe zakona i zanemarujući kreditnu (ne)sposobnost "Energolinije" potpisao odluku da se iz sredstava Evropske investicione banke (EIB) preko IRB-a RS, ovoj zvorničkoj firmi dodijeli kredit, koji nikada nije vraćen, a jedno vrijeme ga je plaćala "Alumina" koja je bila jemac i vratila ukupno oko šest miliona KM.

Oko pola novca iz kredita je samo djelimično iskorišteno za tražene investicije, a ostalo je iznijeto iz BiH.

"Alumina" i "Energolinija" su inače sestrinske firme, koje su, uz još nekoliko drugih, napravili bivši vlasnici iz Litvanije, tako što su podijelili grupaciju "Birač".

Radovan Višković je danas ocijenio da su Litvanci to "vještački napravili iz samo njima poznatih razloga", te da nijedna od tih firmi ne bi mogla samostalno poslovati.

Osim Viškovića, kao svjedok odbrane govorio je i gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović, a dok su obojica ocijenili da bi se bez spornog kredita "ugasila" privreda u ovoj regiji, predsjednik uprave u "Alumini" Mile Matić je izjavio da "problem nije bio odobravanje kredita, nego (ne)namjensko trošenje novca". Kasnije je na dodatna pitanja izjavio kako to nije njegova ocjena, nego kontrolora iz Investiciono-razvojne banke RS, a preko koje su plasirana sredstva.

Matić je svjedočio i kako su Litvanci izlačili novac iz RS u Litvaniju i na "nevina ostrva" (Djevičanska ostrva op.a.).

"Potraživanja "Alumine" prema Litvancima, njihovim firmama u Litvaniji i na 'nevinim ostrvima' iznose 122 miliona KM", kazao je Matić.

Na opasku tužioca: "Znači, Litvanci su isisali pare i otišli", Matić je odgovorio: "Tako kažu."

On je posvjedočio i kako su od spornog kredita trebalo da budu napravljena dva kotla, odnosno peći za prelazak na ugalj, ali da je urađen samo jedan.

Višković je u vrijeme kada je kredit odobren bio izvršni direktor u firmi "Boksit" koja se bavila eksploatacijom i proizvodnjom rude boksit, glavne sirovine "Alumine" i Birač grupacije.

Naveo je da je, krajem 2011. i početkom 2012. godine, u vrijeme kada je "Energolinija" zatražila sporni kredit, cijena gasa bila visoka i da je postojala prijetnja da Birač stane sa proizvodnjom ukoliko ne pređe na jefiniji energent, odnosno ukoliko se ne izgradi peć na ugalj.

"To je, odgovorno tvrdim, spasilo Birač i povezane poslovne partnere", dodao je Višković, te naveo kako je u Biraču radilo oko 1.500 ljudi, a ako se uzme još oko 5.000 radnika iz povezanih firmi, kao i njihove porodice, radi se o 20.000 ljudi koji su bili ugroženi.

On je podvukao da je kredit formalno-pravno odobren “Energoliniji”, iako je bila prezadužena i nije imala novčane tokove.

O okolnostima iz tog perioda svjedočio je i gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović, koji je i tada bio na istoj poziciji. Takođe je izjavio da je bilo neophodno obezbijediti kredit kako bi se uradila rekonstrukcija kotla i prešlo na jefiniji energent, prenosi Faktor.

"Da to tada nije urađeno, danas fabrika ne bi radila", zaključio je Stevanović.