Odluke OHR-a kojima su izmijenjeni izborni zakon i ustav Federacije BiH su isključivo političke naravi i u suprotnosti sa našim usuglašenim principima i dostizanju europskih demokratskih stečevina. Stav je to potpisnika deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu ka euroatlanskim integracijama, koji nisu zadovoljni rješenjima visokog predstavnika Christian Schmidt u BiH. Kažu nije ponudio nijedan valjan argument za svoj potez. Pravnici su otišli korak dalje, najavljuju da će se ova odluka naći pred europskim sudom za ljudska prava.

Posebno je sporno što je Schmidt izborna pravila mijenjao u tijeku izbornog procesa, što je kako kažu presedan u europskoj pravno-političkoj praksi, ističu potpisnici deklaracije. Pravnik Nedim Ademović za BHRT tvrdi da je ovo jako kontroverzna odluka i mogla bi biti sudski predmet.

NEDIM ADEMOVIĆ, pravnik

"Opravdano se postavlja pitanje da li je odluka, odmah nakon zatvaranja izbornih mjesta, opravdana s tačke gledišta međunarodnih standarda. Mislim da će to biti predmet rasprave, ako ne pred Ustavnim sudom, po zahtjevu za ocjenu ustavnosti Željka Komšića, onda sigurno pred Evropskim sudom. To visoki predstavnik mora očekivati da će se desiti."

Protiv toga su i potpisnici deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na euroatlantskom putu. Povećanje broja izaslanika iz reda srpskog naroda i reda ostalih, u federalnom Domu naroda za potpisnike deklaracije je pozitivna diskriminacija, ali smatraju kako neće imati demokratske efekte. Odlukom Schmidta smatraju oni etničko uređenje ima primat nad građanskim.

VLADIMIR ANDRLE, JKPHD "La Benevolencija"

"Jačanjem pozicije Doma naroda osnažuje se koncept etničkog uređenja država i otežava dostizanje europskih demokratskih vrijednosti. Povećanje broja delegata osnažiće etničko cementiranje u FBiH jer sasvim je jasno da će kantoni sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim narodom povećati broj delegata tamo gdje su oni većina".

Prema mišljenju novinara Zorana Krešića, stav potpisnika deklaracije, u suštini je identičan sa stavovima programskih deklaracija bošnjačkih stranaka.

ZORAN KREŠIĆ, novinar

"U pitanju je jedan koncept izgradnje takozvane građanske države, čija je zapravo maska potrebna da bi se ostvarila bošnjačka nacionalna država, a ostali pretvorile u manjine. Ne vidim mogićnost da taj kocenpt ovih udruženja zaživi u BiH dok imamo Dejtonski mirovni sporazum".