Burna je politička scena u sedmici na izmaku, a čini se da ni u dane vikenda neće biti vremena za odmor.

Nakon što je u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt, izgleda, priprema teren za nove odluke.

Prema za sada nezvaničnim informacijama Schmidt se priprema da uskoro ponovo iskoristi svoje bonske ovlasti kako bi dodijelio državnu imovinu entitetu RS, koja se nalazi na prostoru tog entiteta.

Pravnica Alma Čolo i stručnjak za Balkan i višim saradnikom Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Weber u izjavi za televiziju Hayat ocijenili su da bi takvo Schmidtovo postupanje bilo protivno odlukama Ustavnog suda.

"Mi imamo niz odluka Ustavnog suda da o državnoj imovini može odlučivati jedino Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Istina, visoki predstavnik može substituirati zakonodavca u BiH i on je to radio na osnovu ovlaštenja koja je radio na osnovu Bonske konferencije. Ali, upustiti se u nešto takvo što je veoma delikatno jer pitanje državne imovine je pitanje je pitanje za koje je sud rekao da je jedini titular državne imovine država BiH i da država ima pravo da odlučuje o tome u skladu sa svojim zakonom. Znači država sa tim svojim zakonom može dati imovinu na upravljanje na korištenje nižim organizacionim nivoima vlasti. Mi smo nedavno imali Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja je donijela Narodna skupština, taj zakon je osporen pred Ustavnim sudom i stavljen je van snage. Visoki predstavnik je iskoristio svoje ovlasti pa je suspendovao ovaj zakon do odluke Ustavnog suda kako ne bi došlo do knjiženja državne imovine na teritoriji Republike Srpske", rekla je Čolo.

Weber je prije komentiranja naglasio da se radi o neprovjerenoj informaciji.

"Imamo jednu reakciju Ureda visokog predstavnika danas koji se manje više, mada pogrešno, odgovara kao da se u toj neprovjerenoj informaciji odnosilo na prospektivnu vojnu imovinu a upravo se odnosi na neperspektivnu vojnu imovinu. Ipak tu izjavu manje više se može čitati kao demantij neprovjerene informacije, ona potvrđuje ovu najavu koju visoki predstavnik Schmidt dao prije par dana da će on čim se formira vlast ponovo kroz institucije BiH pokrenuti pregovore oko dešavanja pitanja neprospektivne vojne imovine i državne imovine. U ovom trenutku mada je gospodin Schmidt prešao određene crvene linije što se demokratski principa vladavine prava tiče i to ozbiljno kršenje učinio svojom intervencijom na dan izbora. Nisam siguran da neprovjerene informacije zaista tačna i da ćemo vidjeti takve jedne intervencije", kaže Weber.

Izgleda da dolazimo do potvrde javne tajne da je međunarodna zajednica odlučila da u BiH nametanjem određenih zakona zadovolji tri naroda – Bošnjacima Zakon o zabrani negiranja genocida, Hrvatima izmjene Izbornog zakona koje garantuju legitimno predstavljanje, a Srbima Zakon o državnoj imovini.

Alma Čolo smatra da je to neuporedivno.

"Kaže kako je zakon koji je donio gospodin Inzko na kraju svog mandata koji se tiče dopune krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida nije zakon koji je donesen u korist Bošnjaka ni na koji način, već da je jedan civilizacijski standard i da je normalno da u zemlji u kojoj je Bošnjački narod pretrpio genocid postoji takav zakon.

"To je neuporedivo! Zakon koji je donio gospodin Inzko na kraju svog mandata koji se tiče dopune krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida nije zakon koji je donesen u korist Bošnjaka ni na koji način, to je jedan civilizacijski standard i normalno je da u zemlji u kojoj je Bošnjački narod pretrpio genocid postoji takav zakon. Taj zakon daje određene efekte, govor mržnje, negiranje genocida se smanjuje a znate da je samo negiranje genocida posljednja faza genocida i može biti uvod u novi genocid po svim teorijama o genocidu u skladu sa konvencijom UN-a o zabrani genocida. Kada je u pitanju državna imovina ja sam ipak sklona mišljenju koje dijelim mišljenje gospodina Webera da gospodin visoki predstavnik neće ići tako daleko, da će njegova uloga u ovom procesu sigurno biti aktivnija, da će on zajedno raditi sa parlamentarcima na nivou države kako bi se donio državni zakon o državnoj imovini kojim bi se regulisalo sva pitanja upravljanja, raspolaganja i korištenja državne imovine čiji titular je jedino država Bosna i Hercegovina. Kada su u pitanju Schmidtove odluke za Izborni zakon isto bi se složila sa gospodinom Weberom, ovo je udar na pravdu, demokratsku državu, to je protivdemokratskim principima, protivno je protokolu jedan uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koji garantira slobodne fer i demokratske izbore. Izborni zakon mora biti stabilan, nema mijenjanja izbornog zakona u godini izbora, jedino ukoliko je potrebno ispoštovati određene međunarodne obaveze. Ukoliko se mijenja u godini izbora takav zakon mora biti u cilju ostvarenja demokratskih standarda. Ne može ni na koji način voditi dubljim etničkim podjelama i udovoljavanju samo jednoj etničkoj grupi u Bosni i Hercegovini", objasnila je Čolo.

Weber smatra da je navodna informacija o novoj intervenciji Schmidta politički obojena izjava.

"Kao što je gospođa Čolo već spomenula Odluka o zabrani negiranja genocida je donio je na svoju ličnu, sopstvenu odluku odlazeći visoki predstavnik Inzko protiv pregovarača Evropske unije i SAD-a koja je u pregovorima o tzv. reformi Izbornog zakona koji su krenuli na ovaj opasni put na koji se sad stupa i visoki predstavnik sa svojom odlukom 2. oktobra da reagira na političke prijetnje od strane glavnih nacionalističkih stranaka u ovom HDZ BiH time što im se dao neki ustupak", izjavio je Weber.