Na današnji dan 1377. godine krunisan je ban Tvrtko I Kotromanić, čime Banovina Bosna postaje Kraljevina Bosna, a Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj.

Bosna je u svojoj bogatoj prošlosti imala niz pozantih, vrijednih i sposobnih vladara, a na tom popisu jedna od markantnih ličnosti koje su obilježile našu historiju je kralj Tvrtko I Kotromanić.

Ban Tvrtko I došao je na vlast u vrlo nestabilnom političkom zbivanju u Bosni, što je obično bio slučaj u tadašnjim državama kada se dešavala izmjena vladara.

Enver Imamović, bosanskohercegovački arheolog i historičar prisjetio se krunisanja Tvrtka I i za N1 izjavio: “Kao petnaestogodišnjak bio je prvi u hijerarhiji na popisu da naslijedi prijestolje što se oteglo zbog burnog političkog zbivanja tada u Bosni. Međutim, uz pomoć svoje majke Jelene sjeo je na prijestolje i dobio je u prvim godinama težak zadatak: da odbrani zemlju od stranih nasrtaja.”

U to vrijeme, vanjski neprijatelj Bosne bila je Ugarska (današnja Mađarska), kao kontinentalna zemlja, aspirirali su da izađu na more te su stotinama godina to pokušavali preko Bosne.

Na početku Tvrtkove vladavine, Ugarska je slala čak dvije vojske na Bosnu, ali bosanska vojska ih je savladala i tako je mladi Ban počeo svoju vladavinu.

Nakon ovog događaja, pokazala se potreba da se Bosna proglasi kraljevinom jer je u to vrijeme bila jak politički i ekonomski faktor u ovom dijelu evrope.

“Do 1377. Bosna je bila banovina. Ban je titula vladara koja je jedinstvena u Evropi. Bosna je jedina imala vladara titule ban. Naslijeđe Ban je još iz kasne antike što govori o korijenima bosanske državnosti“, naglasio je Imamović.

Krunisanje Tvrtka I, kojeg je pratila skupština bosanske države, održalo se u mjestu Mili (današnji Arnautovići) kod Visokog, gdje je bila i grobnica bosanskih vladara.

“O tome postoji bogata arhivska građa jer su onmovremeni partnerni države obaviješteni o krunjenju, a mnogi delegati su bili na krunjenju…“, dodaje on.

Prelaskom s banovine na kraljevinu, Bosna je tada potvrdila politički, ekonomski i vojni značaj.
Imamović je naglasio: “Od južnoslovenskih vladara jedini je uspio da ujedini veliki dio slavenskih zemalja. On je postao kralj kontinentalne Hrvatske, Dalmacije, cijele obale do Kotora, zatim Srbije, čitave Bosne sve do Save. Tako da je titula označavala moćnog vladara u ovom dijelu Evrope“.

Zanimljiva je činjenica da je Tvrtka I Kotromanića krunisala autentična Crkva bosanska, dok je ostale evropske vladare krunisala katolička ili pravoslavna crkva.

Onovremena pomorska sila, Mletačka republika upisala je Tvrtka I i njegovu porodicu u zlatnu knjigu počasnih građana.

Profesor je istakao da su podaci iz arhivske građe pokazali kako je bio neženja i da su mnogi evropski vladari nudili svoje princeze njemu kao suprugu.

Uz savjete svoje majke, odlučili su za bugarsku princezu koja mu je rodila nasljednike, dva sina, Tvrtka II i Ostoju.

U vojnom, ekonomskom i kulturnom pogledu, Tvrtkova Bosna zapisana je zlatninm slovima jer je iz tog vremena ostalo veliko kulturno naslijeđe.

Uz Bana Kulina, Tvrtko I je najznačajnija ličnost Bosanske države.