Bosna i Hercegovina značajno zaostaje po pitanju stranih direktnih investicija u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana.

Posljedično, manje smo izloženi riziku od pada stranih investicija jer iste, u kratkom roku, nemaju značajnog uticaja na domaću ekonomiju. Kazao je ovo u razgovoru za Fenu ekonomski analitičar Admir Čavalić, nakon što je Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) najavila smanjenje ulaganja stranih zemalja u BiH.

Upitan šta znači smanjenje ulaganja za ekonomske prilike u BiH, Čavalić je rekao da recesija u EU zabrinjava po više osnova.

“Osim pada investicija, očekuje se pad vanjskotrgovinskih aktivnosti, što zajedno vodi usporavanju ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno recesiji. Ovo predviđa i MMF. Recesija dodatno komplikuje ekonomsku situaciju u našoj zemlji. Moguće je očekivati manje radnih prilika, privremeno ili trajno zatvaranje nekih poduzeća, stagnaciju rasta prosječne plate i slično”, kazao je on.

Čavalić navodi da je BiH prošle godine ostvarila 971,2 miliona KM investicija što je, kako kaže, nedovoljno ukoliko planiramo imati više stope ekonomskog rasta.

Čavalić je također govorio o sektorima koji će najviše biti pogođeni smanjenjem investicija.

“Ukoliko pratimo podatke iz prethodne godine, onda je za očekivati da će metalna industrija u Bosni i Hercegovini imati posebnih problema zbog izostanka investicija. Naravno, čitava privreda trpi posljedice, naročito u jeku recesije”, kazao je Čavalić.

Osvrnuo se i na potencijalni pad domaćih investicija zbog najave recesije, “ali i činjenice da u zadnje dvije godine vlasti nisu provele strukturne ekonomske reforme”.

Posljednja velika globalna ekonomska kriza dogodila 2009. godine. Kada je recesija zahvatila veći dio svijeta. Upitan o načinima na koji se prognozirana kriza za period 2022. i 2023. razlikuje od one iz 2009., Čavalić je kazao da je prošla kriza prije svega bila finansijska, a zatim šira ekonomska kriza.

“Dakle, uzroci su nastali na finansijskom tržištu zbog određenih neusklađenosti i kontinuirano pogrešnih intervencija države. Ova kriza je potpuno drugačija i veže se za globalnu pandemiju. Kao i poremećaje u lancima snabdijevanja, inflaciju, rat u Ukrajini i niz drugih faktora uticaja. Oni su zajedno u kombinaciji potaknuli negativan slijed događaja”, kazao je on.

Međutim, Čavalić je optimističan povodom naredne godine kada, kako kaže, očekuje stabilizaciju prilika.

“Recesija bi trebala biti kratkoročna i uticati na pad inflacije. Bilo bi dobro da se u kratkom roku izvede potrebna energetska tranzicija i vrati tržišni optimizam. To može biti do sredine naredne godine, i tada se očekuje stabilizacija prilika”, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Fenu.