Željka Cvijanović je svjedočeći u korist Odbrane navela da - u vrijeme davanja kredita IRB-a kompaniji “Energolinija” iz Zvornika – nije bila članica takozvanog Velikog kreditnog odbora, ali da je kao članica Vlade RS-a bila upoznata sa situacijom u sistemu Fabrike glinice “Birač”, gdje je “Energolinija” bila samo jedan od segmenata.

“Vlada se uvijek bavila strateškim pitanjima, a ‘Birač’ je bio baš takvo pitanje. Bilo je strateški važno da se taj gigant održi, jer je zapošljavao možda čak i oko 1.800 radnika u to vrijeme”, rekla je Cvijanović pred Sudskim vijećem.

Prema njoj, Vlada u tom trenutku nije imala ni potpune informacije kada je riječ o unutrašnjim problemima i sistemu upravljanja, posebno dok su kompanijom upravljali vlasnici iz Litvanije te su mnoge informacije o poslovanju saznali kasnije.

“Bilo je neophodno tada dodijeliti kredit jer je to značilo smanjenje troškova proizvodnje, možda čak i za 50 posto. To je značilo održavanje fabrike u životu. Što se tiče tog velikog kreditnog odbora, on nije bio izolovano tijelo i oni nisu mogli izolovano da rade mimo nekih odluka i mišljenja Vlade”, dodala je svjedokinja.

Cvijanović je izjavila i da su u kasnijem periodu, kada je bila predsjednica Vlade, kompaniji “Alumina”, koja je proizašla iz FG “Birač”, davane olakšice u smislu produžetka grejs perioda. Kazala je da su im olakšice davane kako računi ne bi bili blokirani kako bi mogli razvijati svoj potencijal.

Kako je rekla, kada su dobili određene informacije o dešavanjima u FG “Birač”, vlast je odlučila poslati kontrolne organe i provjeriti navode o nezakonitim radnjama.

“Nakon što su vidjeli stanje, mi smo tražili da to društvo uđe u stečaj, da bi se riješili svi ti odnosi. ‘Alumina’ je jedno vrijeme izvršavala svoje obaveze po tom kreditu, a onda su ti komplikovani odnosi i sudski sporovi još više zakomplikovali cijelu proceduru”, pojasnila je predsjednica RS-a na sudu.

Na pitanje tužioca zna li da je preduzeće “Energolinija” - koje je u stvari podiglo kredit - prezaduženo, Cvijanović je odgovorila da je Vlada sva preduzeća u tom kompleksu gledala kao jedinstven potencijal. Navela je i da ne zna do kada su “Energolinija” i “Alumina” vraćale pomenuti kredit, te da su kasnije saznali iz dopisa, koji je uputio IRB, da je kredit nenamjenski utrošen.

Republičko javno tužilaštvo RS-a optužnicom tereti Aleksandra Džombića da je izvršio krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”, zbog kredita od 19,4 miliona KM, koji je preko Investiciono-razvojne banke RS-a odobren zvorničkoj firmi “Energolinija”.

Na današnjem ročištu svjedočila je i Jasna Marinković, bivša referentica u Pravnoj službi IRB-a, koja je došla u pratnji sudske policije.

Ona se nije pojavila na prethodnom ročištu, a kako je rekla, nije ni znala za poziv jer je bila na putu u Novom Sadu.

Kaže da je bila iznenađena jutros kada su joj pripadnici sudske policije došli pred vrata.

Kada je riječ o pomenutom kreditu, Marinković je posvjedočila da je njena služba konkretno radila na pregledu dokumentacije sredstava obezbjeđenja kredita, te da je na bazi procjene taj kredit bio dovoljno obezbjeđen.

Dodala je da se ne sjeća da li je kredit proglašen dospjelim zbog neplaćanja redovnih anuiteta.

Kako je pojasnila, u slučaju da je proglašen dospjelim, uslijedila bi - po procedurama - prinudna naplata.

Suđenje Džombiću nastavlja se 28. novembra saslušanjem novih svjedoka Odbrane.

(Detektor)