Visok krvni tlak je poznat kao opasno stanje, ali istraživanja danas pokazuju kako visoki krvni tlak utječe na dvostruko veći rizik od Covida, čak i ako ste cijepljeni.

Arterijski tlak se sastoji od gornjeg tlaka koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića lijeve klijetke kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sustav prvo u aortu, a onda i u sve arterije.  Taj dio srčanog rada nazivamo sistolom, a tlak koji pri tom nastaje u arterijskom sustavu nazivamo sistoličkim tlakom. On je u odrasla čovjeka danju najčešće oko vrijednosti 120 mmHg, ako je preko 140 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji. Mjere u kojima se iskazuju s u milimetar živina stupca.

Donji ili dijastolički tlak, on nikada ne pada na nulu jer arterije imaju mišićnu stijenku koja u živog čovjeka ima napetost ili tonus i zadržava najniži tlak na vrijednostima od 60-90 mmHg, a ako je preko 90 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.

No šta se smatra viskom tlakom koji može povećati rizik od Covida? Iako znanstvenici nisu bili sigurni, objavljena je nova studija koja je donijela odgovor.

“Otkrili smo da se kod osoba koje imaju dijagnozu hipertenzije, rizik od razvoja bolesti povećava kada brojka pređe 150 mmHg ili kada je niža mjera preko 90 mmHg, a uspoređen s normalnim vrijednostima", pojašnjava autorica studije Holly Pavey.

Istraživanje kaže kako takvi pojedinci imaju veće šanse da će završiti u bolnici ili čak umrijeti radi infekcije koronavirusom, neovisno o drugim faktorima kao što su spol, dob i tjelesna težina. Otkrili su dakle kako nije samo važna dijagnoza visokog krvnog tlaka, već se rizik povećava kada se sistolički tlak raste, što znači i da se nad njime ne provodi dovoljno kontrole.

Nažalost, mnogi neće uspjeti pravilno kontrolirati krvni tlak, čak i ako znaju dijagnozu i piju lijekove, a podaci ukazuju kako čak pola pacijenta s dijagnozom ustvari nemaju kontrolu nad hipertenzijom, što je veliki problem.

S druge strane, uspješno praćenje krvnog tlaka i smanjene vrijednosti kroz lijekove je povezano s manjim rizikom od ozbiljnih ishoda Covida. Pavey navodi kako je jako važno da se krvni tlak kontrolira i kod kuće i kod liječnika, a sve kako biste snizili rizik od spomenutih komplikacija, ali i zaštitili cjelokupno zdravlje.

Osim lijekova kojim se tlak može jako dobro kontrolirati, možete na njega i utjecati hranom. Kako je savjetovao dr. Dražen Šebetić, kardiolog potrebno je za zdravlje srca smanjiti unos zasićenih masti (masti životinjskog porijekla) na otprilike 10% ukupnog unosa energije, ukloniti trans-nezasićene masti iz prehrane (čipsevi, margarini i sl.), maksimalno smanjiti unos zašećerenih pića, dozvoljen je unos do 5 g dodane soli na dan, unositi do 45 g vlakana iz integralnih žitarica, unositi barem 200 g voća i barem 200 grama povrća na dan, ribu jesti barem 1-2 x tjedno, jesti do 30 g orašastih plodova na dan, dozvoljeno je do 2 dcl vina na dan za muškarce i 1 dcl vina na dan za žene.

(Ordinacija.hr)