U saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u posljednjih deset godina smrtno je stradalo najmanje 3.000 ljudi, izjavio je u nedjelju Osman Lindov, predsjednik Udruženje inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini, koje i ove godine raznim aktivnostima obilježava Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja.

Članovi Udruženja inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini i studenti Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu su Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja u nedjelju u Sarajevu obilježili porukom "Zapamti, podrži, djeluj", a tim povodom su dijelili i promotivni materijal i letke građanima.

Cilj obilježavanja Dana sjećanja je i skretanje pažnje javnosti na statistiku, najčešće uzročnike, posljedice i troškove saobraćajnih nesreća, ali i ukazivanje na preduzimanje mjera koje mogu uticati na smanjenje broja saobraćajnih nesreća.

U saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u protekloj 2021. godini, život je izgubilo 255 osoba, a prema nepotpunim statističkim podacima dosad je u 2022. godini taj broj povećan na 260. Na putevima u Bosni i Hercegovini ove godine zabilježeno je oko 30.000 saobraćajnih nesreća čiji su najčešći uzroci prekoračenje brzine i prisustvo alkohola u organizmu.

"Tri hiljade Bosanaca i Hercegovaca je u posljednjih deset godina izgubilo živote u saobraćaju. Nažalost to su brojke kojih se podsjetimo za ovakve dane. U međuvremenu vrlo malo radimo na pomoći tim žrtvama, ljudima koji su dali pomoć tim žrtvama kao što su vatrogasci, policajci, ekipe hitne pomoći. Stoga, današnji dan obilježavamo kako bismo odali počast i tim ljudima koji su prvi došli da pomognu žrtvama ali da upozorimo na žrtve u saobraćaju i ono što bi trebalo uraditi da pomognemo porodicama stradalih", rekao je Lindov koji je pripadnicima vatrogasnih i policijskih službi uručio zahvalnice.

Rekao je da je u Bosni i Hercegovini neophodno uraditi mnogo toga na cestovnoj infrastrukturi, edukaciji i pomoći službama, kako bi adekvatno reagovali na žrtve u saobraćaju.

"Bosni i Hercegovini fali dobra i kvalitetna cestovna infrastruktura, koja mora biti na zavidnom nivou. Moramo imati zaštitne, odvojene ograde na svim dionicama gdje je potrebno kako bi nas, u slučaju eventualne naše greške, spasile od težeg povređivanja i smrtne posljedice", rekao je Lindov.

Istakao je da u Bosni i Hercegovini ne postoji organizovana borba protiv stradanja u saobraćaju ni na jednom nivou vlasti.

"Danas gradimo infrastrukturu koja nije sigurna za kretanje. Nije održiva za urbano kretanje. Nemamo adekvatnih pješačkih i biciklističkih staza koje pospješuju sigurnost", rekao je Lindov.

Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju širom svijeta i izražavaju suosjećanja porodicama žrtava. Obilježava se već 27 godina širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana u trećoj nedjelji novembra.

Aldina Ramović, studentica drugog ciklusa na fakultetu za saraobraćaj i komunikacije, rekla je da je će do 2030. godine Svjetski dan imati važnu ulogu pomaganja u postizanju cilja smanjenja broja žrtava na cestama od 50 posto.

"Ovim putem apelujemo na vozače i ostale učesnike u saobraćaju da poštuju propise, saobraćajne znakove i pravila kako bi naš saobraćaj bio sigurniji, kako bismo žrtava i saobraćajnih nesreća imali što manje", rekla je Ramović.

Današnjem događaju prisustvovala je Sunita Bečić, majka dječaka Alija Bečića, učenika šestog razreda O.Š "Aleksa Šantić", koji je prije skoro godinu dana smrtno stradao u sarajevskom naselju Nedžarići, kada ga je udario kamion u ulici koja vodi od škole do kuće, a koja nema trotoar. Nije bila u stanju davati izjave medijima, ali je poručila da nadležni organi nisu ništa uradili od dana kada je njen sin stradao, kako se slična tragedija ne bi ponovila.