Vlada Zapadnohercegovačke županije na sjednici održanoj 30. augusta ove godine usvojila je Prijedlog odluke o osnivanju javnog preduzeća “Plinovod Južna interkonekcija“ i uputila ga u skupštinsku proceduru. Opravdanost za formiranje nove kompanije Vlada je pronašla u tome što ovaj plinovod “većim dijelom prolazi kroz teritorij Županije Zapadnohercegovačke“, te će nova kompanija “obavljati djelatnost od javnog društvenog interesa“ ovog kantona “iz područja energetike, stvaranja pretpostavki u uvjeta za realizaciju projekta plinofikacije, izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u Županiji Zapadnohercegovačkoj“.

Ovoj odluci Vlade Zapadnohercegovačkog kantona prethodio je set amandmana koje je krajem juna u Domu naroda Parlamenta FBiH podnio Klub hrvatskih zastupnika na Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska koji je dobio većinsku podršku u Zastupničkom domu PFBiH (za su glasali i zastupnici HDZ-a).

Hrvatsko spašavanje Federacije od Rusa

Suština amandmana je da se traži izbacivanje BH-Gasa iz ovoga zakona i da se on zamjeni s novom (nepostojećom) kompanijom – Južna plinska interkonekcija d.o.o. Mostar. HDZ je na tako blokirao Zakon o plinovodu Južna interkonekcija koji je Vlada Federacije još 2017. godine proglasila projektom od strateškog značaja za Federaciju BiH jer bi se tim projektom smanjila ovisnost o ruskom plinu. Novim plinovodom BiH, odnosno Federacija bi se povezala s Transjadranskim plinovodom (TAP) kojim azerbajdžanski plin, preko Turske i Grčke, dolazi u Italiju i dalje u Hrvatsku.

HDZ traži treću kompaniju jer su “nezadovoljni nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH-Gasa“, a formiranje nove kompanije tumače kao “spas projekta“, jer, kako tvrde iz HDZ-a, “Mi štitimo Južnu interkonekciju da ne dođe u ruke BH-Gasa koji nema svijetlu budućnost“. Zastupnici SDA su se oštro suprotstavili ovim zahtjevima HDZ-a jer formiranje nove kompanije nema “ekonomske logike”, i znači nove podjele uz Hrvatske pošte, Hrvatske telekomunikacije, hrvatsku Elektroprivredu Herceg-Bosne….

Koliko je ovaj projekat važan za Federaciju i BiH potvrđuje činjenica da su ga podržale Američka vlada s oko pola miliona eura i Evropska unija s oko milion i po eura, a sve s ciljem osiguranja energetske sigurnosti BiH, osnaživanja energetskog sektora i uopće diverzifikacije.

Iz Ambasade SAD-a u BiH su za Radio Slobodna Evropa nedavno potvrdili da bi usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska “trebalo biti prioritet svih dužnosnika na vlasti”. Nisu imali dilema oko toga da bi “amandmani koje je 28. juna uložio Klub delegata hrvatskog naroda ugrozili provedbu projekta i ne čine ništa kako bi osnažili energetsku sigurnost. Umjesto toga, njima se dodatno terete distributeri i potrošači, te bi se fragmentiralo tržište plina u Federaciji BiH”.

Istaknuli su i kako se opstrukcijama i odgađanjima realizacije ovog projekta “riskira energetska sigurnost BiH, protivno interesima građana, a u interesu samo jednog aktera, a to je Ruska Federacija, koja je pokazala spremnost da koristi energiju kao oružje”.

Iako su stavovi Američke ambasade u BiH više no jasni, kao što je očito da je HDZ blokirao cijeli projekat, to nije spriječilo Čovićeve medije da prije nekoliko dana za sve optuže “sarajevsku kompaniju“ (BH gas), ali i “više dužnosnika“ koji “blokiraju evropski projekat plinovoda“, jer su “predstavnici dijela politike iz Sarajeva Federaciju BiH isporučili proruskim interesima“. Tako po Čovićevim medijima “ovo sustavno miniranje plinskog povezivanja s Hrvatskom, hrvatska politika u BiH odlučila je bajpasirati osnivanjem zasebne kompanije sa sjedištem u Zapadnohercegovačkoj županiji“.

Hrvatska se vraća Rusiji

Ova podmetanja ne bi imala nekog značaja da nije velikog zaokreta u politici Američke ambasade u Sarajevu koja je pristala na podvale (HDZ-a) po kojima je za napredak Bosne i Hercegovine ključno podržati izmjene Ustava Federacije koje je nametnuo visoki predstavnik, a u kojima nema presuda Suda iz Strasbourga ali je implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića (HDZ), zatim provesti reformu Izbornog zakona BiH (opet pom željama HDZ-a), te se riješiti SDA. Hoće li nakon ovoga nekoga iznenaditi ukoliko zapadni predstavnici počnu odjednom kritikovati “dio političkog Sarajeva“ (zanimljivo da se ovo odjednom razdvaja, dakle dio podržava politiku HDZ-a) jer opstruira projekat plinovoda koji Zapad podržava a kojim bi se smanjila ovisnost o ruski gas, ili ukoliko počnu “dio političkog Sarajeva“ optuživati za bliske veze s Ruskom Federacijom?

To što je Dragan Čović dragi gost Ruske Federacije, što je HDZ zajedno s Dodikom odbio da podrži osudu ruske agresije na Ukrajinu u Parlamentu BiH, što su lobiji iz Hrvatske koji drže energetsku politiku i Hrvatske i Federacije pod jakim ruskim uticajem…  to se, izgleda, preko noći zaboravlja i zamjenom teza podmeće – Sarajevu.

Podjesjetimo na pisanje medija i u BiH i u Hrvatskoj: “HDZBiH je pod kontrolom Milijana Vase Brkića, potpredsjednika HDZ Hrvatske, koji je pod kontrolom Rusa. Rusi prodiru preko firme Prvo plinarsko društvo, koja je u Sarajevu registrovana pod imenom Erdal d.o.o. PPD je, po izjavi formalnog vlasnika PPD, finansirala predsjedničku kampanju Kolinde Grabar Kitarović. Novac je, kako je objavio Nacional, dat Milijanu Vasi Brkiću i tim je novcem finansirana njena kampanja. Zbog afere Agrokor predsjednica Grabar Kitarović je išla u Rusiju, sa sobom je vodila državnog odvjetnika i išla je dan nakon akcije Agrokor kada su trebali da uhapse Ivicu Todorića. Dakle, firma PPD koja je finansirala njenu kampanju, potpisala je 2017. godine najunosniji ugovor sa ruskim Gaspromom. Ruski mediji su o tome pisali uz naslove: 'Hrvatska se vraća Rusiji'“.

O ruskim vezama u Zagrebu, već duže govori i Davor Gjenero koji je komentirajući prijateljstvo Zorana Milanovića i Milorada Dodika objasnio: “Postanete jarani kad imate istog finasijera. Problem koji sada plaća Zoran Milanović zbog kojeg ga neki preziru a neki žale, je da sada isplaćuje kamatu za svaki rubalj koji je dobio od Rusije za svoju predizbornu kampanju. Svi ti koji su finansirani od ruskog režima morali su javno pokazivati svoju lojalnost i zaduženost u odnosu na taj režim.“.

Koliko su “dio političkog Sarajeva“ i “sarajevska kompanija“ (BH gas) “nezainteresirani“ za ovaj projekat dok “Federaciju isporučuju Rusima“, kako to tvrde mediji bliski HDZ-u i Draganu Čoviću, potvrđuju sljedeće činjenice: BH-Gas je nakon Studije gasifikacije Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno-hercegovačkog kantona i Kantona 10, koja je završena 2009. godine, obezbijedio sredstva i do sada je izrađena slijedeća investiciono-tehnička dokumentacija: Studija predizvodljivosti sa preliminarnom analizom uticaja na okoliš i društvo (oktobar 2013); Analiza finansijske održivosti i analiza troškova i koristi (maj 2018); Idejni projekat (oktobar 2020); Studija izvodljivosti (oktobar 2020); Studija uticaja na okoliš i društvo (januar 2021);  Okolinska dozvola (juni 2021).

Projekat još uvijek čeka urbanističku saglasnost i utvrđivanje javnog interesa, iako su zahtjevi poslati Federalnom ministarstvu prostornog uređenja u junu 2021. (urbanistička) i u oktobru 2021. (javni interes). Za dobijanje urbanističke saglasnosti obezbjeđeno je oko 60 raznih saglasnosti i dozvola, ali nedostaju urbanističke saglasnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10, a Zapadnohercegovački kanton nikad nije dostavio odluku o javnom interesu ovog projekta za taj kantona. Iako su iz BH-Gasa više puta pokušavali da se to riješi iz Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona nikad se nisu udostojili ni odgovoriti na zahtjeve i pozive za sastanke.

S obzirom na to da se radi o međunarodnom projektu prije početka izgradnje neophodno je potpisivanje međudržavnog sporazuma nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nacrt ovog dokumenta je pripremljen još 2018. godine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije dostavilo ga je državnim institucijama na dalje postupanje, ali do danas ništa po tom pitanju nije urađeno.

Treba svakako podsjetiti da je BH-Gas projekat Južne interkonekcije kandidirao i promovirao pred Energetskom zajednicom, Evropskom unijom kao i institucijama SAD-a od kojih su osigurali 4,8 miliona KM bespovratnih grant sredstava za realizaciju ovog projekta, kao i da  BH-Gas i dalje intenzivno radi na projektu i planira vlastitim sredstvima finansirati izradu Glavnog izvedbenog projekta već početkom naredne godine. Također, projekat nikad nije naišao na blokadu “politika“ u Sarajevu. Opstrukcije hrvatske strane koje se sad podmeću “dijelu političkog Sarajeva“, po upućenim izvorima, bit će u paketu koji će rješavati nova vlast, a sarajevska tzv. osmorka pohvalila se da je s Čovićem i HDZ-om dogovorila sve oko programske ciljeve za formiranje vlasti.