Vlada Viktora Orbána našla se pod lupom Evropske komisije zbog trajnog kršenja evropskih standarda koji se odnose na vladavinu prava, korupciju, slobodu medija, piše zagrebački Jutarnji list.  

Zbog toga je EK zaustavila isplatu sredstava iz Fonda za oporavak, ukupno 5,8 milijardi eura, te iz kohezijskih fondova. Riječ je o teškom udarcu po mađarsku blagajnu jer je Orbán računao na ta sredstva koja mu garantuju najmanje 1% rasta BDP-a. Uz to, prije godinu dana se, zbog izbora, zadužio na svjetskim finansijskim tržištima za oko 5 milijardi dolara te nadao taj novac nadoknaditi sredstvima iz EU fondova. Mađarska je forinta trenutno najslabija valuta članica EU iz Istočne Evrope, ekonomsko se stanje pogoršava, vlada je počela poduzimati mjere koje udaraju male i srednje poduzetnike koji su izašli na ulice. 

Orbán šalje posebne izaslanike u Bruxelles kako bi garantovali da će vlada poduzeti sve što je potrebno i dokazala da je predana održavanju vladavine prava, da će osigurati da sredstva iz fondova ne idu samo kompanijama povezanima s premijerom, da će ojačati kontrolu korupcije. EU je primila znanju sve korake mađarske vlade, 17 mjera provedenih u kratkom razdoblju, i zatim je počela, kao profesor Baltazar, razmišljati. I domislila. 

Sam Fleming, dopisnik The Financial Timesa iz Bruxellesa, objavljuje da je EK blizu odobravanja dijela sredstava iz Fonda za oporavak nakon pandemije. Primarno zato jer ih se ne bi moglo koristiti ako ne bude odobrenja do kraja godine. Rasprava o korištenju tih fondova traje od maja prošle godine. Ali, kako piše Politico.eu, ni to nije sigurno jer Mađarska mora pristati na nove mjere zaštite vladavine prava. Jednostavno, Komisija Orbánu ne vjeruje. 

Sam Fleming navodi da dio sredstava iz kohezijskih fondova ostaje zamrznut jer je EK ocijenio da Mađarska nije uspjela u potpunosti ispuniti obećane reforme usmjerene na zaštitu novca EU-a od korupcije. Tako stanje tumači i Frankfurter Allgemeine, dok Magjar Nemzet i dalje održava na životu nade da neće doći do zamrzavanja 7,5 milijardi eura iz kohezijskih fondova, od ukupno 22 milijardi u proračunu do 2027. godine. Taj je novac gotovo pa presudan za očuvanje rasta mađarske ekonomije. Proračun Mađarske je za ovu godinu iznosio oko 60 milijardi eura ali je u njemu došlo do znantnog povećanja socijalnih davanja koja su pomogla pobjedi Orbánve stranke Fidesz na izborima u proljeće.

Vijest je izašla na vidjelo kako bi se poslala poruka premijeru Orbánu. Prvo, da se ne protivi bilo kakvim politikama usmjerenima protiv Rusije na razini EU jer bi se moglo dogoditi da se zamrznu i sredstva iz Programa za oporavak. Drugo, da se što prije ratificira ulazak Finske i Švedske u NATO jer vlada u Budimpešti nedvojbeno odugovlači taj proces kako bi time uvjetovala odluku EU (samo Mađarska i Turska nisu ratificirale ulazak dvije nove skandinavske članice). Treće, Mađarskoj se poručuje da odustane od protivljenja 15-postotnoj globalnoj najnižoj stopi korporativnog poreza koju su dogovorili SAD, EU i druge članice saveza demokracija, a prihvatila većina zemalja. Budimpešta će morati dobro promisliti i o 18 milijardi eura paketa pomoći Ukrajini koji je blokirala.

Politico piše da je Mađarska u pomoć pozvala automobilske kompanije koje rade u toj zemlji, ali ni one nisu uspjele. Birokrati su bili jači. Uz to, velik broj zemalja koje su se našle na karti ‘Velike Mađarske‘ s kojim se Orbán nedavno pojavio oštro je reagirao na tu premijerovu nepodopštinu zbog koje gubi podršku i nekih država koje su mu bile sklone.

Politico Orbánu poručuje da stavi novi šal jer je sada sam vani na hladnom. "Mađarska je rekla da se protivi ograničenju cijena ruske nafte, ali četvorica diplomata odbacila su blokadu kao uobičajeno držanje Putinovog prijatelja Orbána - što samo po sebi dovoljno govori o tome koliko je nisko poštovanje zemlje palo u Bruxellesu", piše Politico. Zaključno, nije baš neki remi.

Nakon što Komisija i formalno prihvati odluku sljedeće sedmice, konačna će presuda biti na Vijeću EU koje čine šefice i šefovi država i vlada članica koji odlučuju kvalificiranom većinom, 55% zemalja koje obuhvaćaju 65% stanovništva EU. Mađarska je tu bespomoćna, ako bi joj u pomoć priskočila i Poljska pa i Italija nove premijerke Giorgije Meloni, to ne bi bilo dovoljno da se sruši odluka Komisije.