Njemački gradić Schwedt, smješten na istoku zemlje uz granicu s Poljskom, suočen je s egzistencijalnom krizom. Njegova sudbina već šest desetljeća neraskidivo je vezana uz golemu naftnu rafineriju PCK, čiji opstanak visi o koncu otkako je Njemačka, slijedeći europske sankcije protiv Rusije, 2022. obustavila uvoz ruske nafte

Gradonačelnica Annekathrin Hoppe ne skriva zabrinutost jer rafinerija osigurava egzistenciju za gotovo petinu od 30 tisuća stanovnika Schwedta. 'Rafinerija je razlog zbog kojeg grad uopće postoji', kaže Hoppe, a i sama je godinama ondje radila. Nakon gubitka ruskih zaliha preko naftovoda Družba, postrojenje posluje s gubicima, a do 1000 radnih mjesta moglo bi nestati u iduće dvije godine, piše Politico.

Odustajanje od ruske nafte ostavilo posljedice

Europska unija je nakon ruske invazije na Ukrajinu odlučila prekinuti višedesetljetnu ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Uvoz plina smanjen je za dvije trećine dok su pomorski uvoz nafte i ugljena zabranjeni. Rafinerija u Schwedtu sada nabavlja sirovinu iz Rostocka, Gdanjska, kao i Kazahstana, ali to ne može nadomjestiti gubitak jeftinog i stalnog dotoka ruske nafte.

'Postrojenje trenutno radi s 80 posto kapaciteta, ali to nije dovoljno da bi bilo profitabilno', kaže sindikalist Danny Ruthenberg. Njemačka vlada zajamčila je zaposlenost do kraja godine, no strah od gubitka posla sve je veći. Ruthenberg otvoreno kaže: 'Kada zavlada mir, morat ćemo ponovno trgovati s Rusijom.'

Pritisci rastu, lokalni političari sve glasniji

I dok u Berlinu i Bruxellesu ostaju čvrsti u stavu da ovisnost o ruskim energentima mora biti stvar prošlosti, na lokalnoj se razini mijenja raspoloženje. U pokrajinama poput Brandenburga, Saske i Tiringije sve je više političara koji podržavaju povratak ruskih energenata, bez obzira na sankcije.

Pritom važnu ulogu igra osjećaj zapostavljenosti u istočnoj Njemačkoj, u kojoj proruski sentiment nikad nije potpuno nestao. Prema istraživanjima, Nijemci ruskog podrijetla dvostruko češće podržavaju krajnje desni AfD nego prosječni birači, a mnogi u regiji smatraju se građanima drugog reda u odnosu na zapadni dio zemlje.

Geopolitika, sankcije i Trump: Mogući zaokret

U cijeloj ovoj priči sve češće se spominje i Donald Trump. Američki predsjednik najavio je da će zaustaviti rat u Ukrajini i obnoviti gospodarske odnose s Moskvom te je hvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina i poručio da se raduje 'velikoj trgovini' između SAD-a i Rusije nakon rata.

Prema navodima istraživačkog portala Correctiv, američki investitori razmatraju kupnju Rosnjeftova udjela u Schwedtu, čime bi postali većinski vlasnici rafinerije. To bi otvorilo vrata nastavku rada pod američkom kapom, ali opet uz rusku naftu.

'Ako Amerikanci žele ulagati ovdje, to bi bio izlaz iz slijepe ulice', kaže Ruthenberg. Gradonačelnica Hoppe priznaje da bi radije da rafinerija ne koristi rusku naftu, ali i upozorava da obećana sredstva iz Berlina i Bruxellesa još nisu stigla. 'Ako ne dođe pomoć, bit ćemo prisiljeni razmisliti o opcijama koje sada zvuče neprihvatljivo', kaže.

EU zasad ostaje čvrst, ali sve je više pukotina

Europska komisija planira do 2027. potpuno izbaciti ruski plin, a nove zakonske inicijative jako bi otežale njegov povratak. No iza kulisa mnogi strahuju da bi njemački zaokret mogao potaknuti domino-efekt: i diplomati iz Italije, Austrije, Češke i Bugarske navodno razmatraju povratak ruskoj energiji ako Njemačka prva popusti.

Uz to, EU još nije isplatio 400 miliona eura, koliko je Njemačka zatražila za modernizaciju naftovoda iz Rostocka, ključnog za opskrbu Schwedta. Bez tih sredstava teško je zamisliti da bi rafinerija mogla dugoročno opstati bez ruske nafte.