Ekonomija
LOVA DO KROVA: Tajkun iz Bosne i Hercegovine prodao svoj udjel u poznatoj kompaniji za više od 13 miliona maraka…
Prije 20 min0
Njemački Bundestag je priznao da je izazivanje gladi u Ukrajini 1932./33. bio genocid. U Sovjetskom Savezu se o tomu nije smjelo govoriti. Zašto je to i Zapad dugo ignorirao?
Jeste li znali
01. Dec. 2022 01. Dec. 2022
4
Pola vijeka nije se govorilo o jednoj od najstrašnijih humanitarnih katastrofa 20. vijeka. Od 1932. do 1933. u Sovjetskom Savezu je od gladi umrlo oko 8 miliona ljudi, od toga u Ukrajini oko četiri miliona, iako je Ukrajina već tada bila „žitnica Europe". Sovjetski diktator Josif Visarionovič Staljin i njegov režim svjesno su izazvali glad među seljacima Ukrajine jer su se pribojavali ustanka protiv komunističkog režima i njegove prisilne kolektivizacije poljoprivrednih gospodarstava.
Nakon toga su se ponašali tako kao da gladi uopće nije bilo. Rezultati jednog popisa stanovništva su prikrivani, popisivači likvidirani. Više od dva miliona ljudi umrlo je od gladi i u Sovjetskoj Republici Kazahstanu kao i u zapadnom Sibiru. Do danas ruski režim odbacuje bilo kakvu odgovornost za izazivanje gladi.
Historičar Gerhard Simon to naziva „posljednjim činom zločina": nije bilo groblja, ni sjećanja ni javnog spomena. „Niko o tomu nije govorio, niko nije pisao."
A već tada se izvještavalo o „Holodomoru" – kako se na ukrajinskom zove Gladomor. Gareth Jones, britanski novinar, 1930-ih je otputovao u Sovjetski Savez i pogođena područja Ukrajine. Jones, rođen 1905. u britanskom Walesu, bio je politički savjetnik tadašnjeg britanskog premijera Davida Lloyda Georgea, naučio je ruski i s velikim zanimanjem istraživao u Sovjetskom Savezu, kako bi upoznao komunizam i njegova utopijska obećanja.
Svoje spoznaje predstavio je u martu 1933. na konferenciji za novinare u Berlinu. Tu je po prvi put govorio o „nestašici hrane", kako je to nazivala staljinistička propaganda i označio to glađu.
„Gareth Jones je bio jedini zapadni novinar koji je otputovao na ukrajinska područja gdje se događao gladomor", kaže Andre Erlen, član pozorišnog ansambla „Futur3". „Unatoč tomu nije mu se vjerovalo nego se njegove reportaže sučeljavalo s člancima zapadnih dopisnika koji su sjedili u Moskvi, a koji su bili puni sovjetske propagande."
Slobodni pozorišni ansambl „Futur3" već se godinama zauzima za umjetnice i umjetnike iz Ukrajine i pokretač je inicijative „Art Against War" (Umjetnost protiv rata).
Čak su historičarke i historičari koji su na Zapadu istraživali o gladomoru diskreditirani, naglašava Erlen. Skupa s kolegom Stefanom Kraftom on je umjetnički voditelj pozorišnog komada „Revolucija glađu ubija svoju djecu", koji tematizira gladomor u Ukrajini, a u kojem jedan glumac igra ulogu Garetha Jonesa, jednog od četiri svjedoka. Ovaj pozorišni komad je nedavno imao premijeru u pozorištu Schauspiel u Kölnu.
„Evropska ljevica je htjela poduprijeti sovjetski projekt", kaže Stefan Kraft. Tako on objašnjava činjenicu da je ona poricala glad u Ukrajini. „O Holodomoru se moglo znati, već tada, to je pisalo u novinama. Ali, nije se htjelo kako se ne bi ugrozilo utopijski projekt socijalizma", objašnjava Kraft.
U tomu umjetnički voditelj vidi paralelu s vanjskom politikom Savezne Republike od 1945., osobito njezinu politiku prema Istoku, koju je obilježavala „grižnja savjesti" u odnosu na Sovjetski Savez i kasnije Rusiju, koju je napala nacistička Njemačka pod vodstvom Hitlera i tamo počinila strašne zločine i genocid. Ukrajina, kao i druge bivše sovjetske republike, primjerice Kazahstan, pritom su jednostavno previđene, pale su kao žrtva njemačke želje za pomirenjem.
Decenijama su se i istraživanja na Zapadu koncentrirala na Moskvu, umjesto na Ukrajinu, sjeverni Kavkaz ili Kazahstan, što je nedavno ugledni historičar, stručnjak za istočnu Europu Karl Schlögel, označio velikim propustom.
Tek nakon najnovijeg ruskog napada na Ukrajinu u februaru ove godine i Njemački je Bundestag sad odlučio priznati Holodomor kao genocid.
Da on mora tako biti označen za američku historičarku Anne Applebaum nema nikakve dvojbe. „To je bilo planirano i naređeno masovno ubistvo", kaže ona u razgovoru za Deutschlandfunk.
Andre Erlen smatra da rasprava o Holodomoru mora ići dalje. „Holodomor treba vidjeti kao dio dugog iskustva nasilja. To je druga vrsta kolonijalne historije", koju je Ukrajina doživjela u vrijeme Ruskog Carstva, Sovjetskog Saveza i moderne Rusije, kaže Erlen.
„Ukrajinci se 300 godina suočavaju s tom pričom", kaže on. „U svakoj epohi ima progona, tlačenja, zabrane vlastitog jezika ili pjesama, koje se nije smjelo pjevati." O tomu se radi i u ovom pozorišnom komadu u kojem sudjeluju i ukrajinski umjetnici koji su sad pobjegli od rata, o „velikom luku" iskustva nasilja koje je na Zapadu dugo previđano, a koje se od početka ruske agresije više ne može previdjeti, prenosi DW.
Ekonomija
LOVA DO KROVA: Tajkun iz Bosne i Hercegovine prodao svoj udjel u poznatoj kompaniji za više od 13 miliona maraka…
Prije 20 min0
Mini market
„VRIJEME JE DA AMERIKANCI I EU ZAUSTAVE OVOG LUĐAKA…“: Burne reakcije nakon Dodikovih secesionističkih prijetnji, stigle poruke iz Berlina i Bruxellesa...
Prije 32 min0
Politika
ZA SANKCIJE - SPREMAN: Posljednje upozorenje Draganu Čoviću, američki ambasador Michael Murphy je jasan...
Prije 44 min0
Vijesti
DIREKTNO, IZ NEW YORKA: „Ako podržavate rezoluciju onda optužujte Srbiju, Rusiju, Kinu, koje šire laži po UN-u da će rezolucija…“
Prije 51 min0
Jeste li znali
ZABORAVLJENI BOSANAC UŠAO JE U LEGENDU: Priča o najmlađem vojniku Prvog svjetskog rata, neustrašivom junaku kojeg je život odveo daleko od rodne grude…
25. Apr. 20241
Jeste li znali
NEUSTRAŠIVI HEROJI: Hrabri piloti krenuli su u prve akcije iznad Bosne i Hercegovine, ključna je uloga legendarnog Krajišnika…
24. Apr. 20240
Jeste li znali
AKO ŽELITE BAŠTU PUNU RUŽA: Nabavite ovaj proizvod u apoteci!
23. Apr. 20240
Jeste li znali
LJUDI GA MASOVNO PRATE NA TIKTOKU: Stručnjak otkrio koji se organ uvijek uklanja tokom obdukcije (VIDEO)
24. Apr. 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 4
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.