Projekat „Buk Bijela“- jedan od projekata za koje je predsjednik entiteta Republika Srpska rekao da mora biti deblokiran od strane nove vlasti. Šta bi to značilo za Bosnu i Hercegovinu i ko bi to smio uraditi dok traje postupak rješavanja ustavno-pravnog spora pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, obrazložila je Alma Čolo (SDA). 

Čolo je obrazložila u kratkim crtama,  mada, kako kaže, radi se o kompleksnim protivustavnim aktivnostima. 

Njenu objavu prenosimo u cijelosti:

 "1. 2016. godine Vlada entiteta RS je donijela Rješenje o dodjeli koncesije za izgradnju i korištenje HE "Buk Bijela" na rijeci Drini na period od 50 godina, sa obavezom da se jednokratna koncesiona naknada u iznosu od 764.816,00 KM uplati u Budžet RS, a godišnja koncesiona naknada u iznosu od 3,6% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem koncesione djelatnosti uplaćuje u Budžet RS-a.

2. 2019 godine Vlada RS nastavlja svoje aktivnosti i dodjeljuje koncesiju za izgradnju i korištenje HE "Paunci" na rijeci Drini na period od 50 godina sa jednokratnom koncesionom naknadom u iznosu od 1.232.172,90 KM koja će se uplatiti u Budžet RS i godišnjom koncesionom naknadom u iznosu od 0,0055 KM po proizvedenom kilovat-satu (kWh) električne energije na zvaničnom obračunskom mjestu primopredaje električne energije.

3. Iste 2019. godine Vlada RS dodjeljuje koncesiju putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje HE "Foča" na period od 50 godina, a jednokratna naknada za ustupljeno pravo u iznosu od 1.163.718,85 KM će se uplatiti u korist budžeta RS uz godišnju koncesionu naknadu u iznosu od 0,0055 KM po proizvedenom kilovat-satu (kWh) električne energije na zvaničnom obračunskom mjestu primopredaje električne energije.

Sve tri koncesije su dodijeljene na osnovu pregovaračkog postupka bez objave Konzorciju MH ERS MP a.d. Trebinje koje je osnovalo preduzeće "Hidroenergetski sistem Gornja Drina" d.o.o. Foča. U oktobru 2020. godine Vlada RS donosi Rješenje o odobravanju promjene vlasničke strukture u koncesionom društvu "HES Gornja Drina" d.o.o. Foča kojim se 51% vlasništva u ovom društvu prenosi na Javno preduzeće "Elektroprivreda Srbije" Beograd. Naknadno je objavljeno da "HES Gornja Drina" predviđa izgradnju hidroelektrana "Buk BIjela", "Foča" i "Paunci" čija bi ukupna instalisana snaga iznosila 180,9 MW, ukupne vrijednosti oko 850 miliona KM.

S obzirom da se radilo o protivustavnim aktivnostima entiteta RS, poslanici SDA u Predstavničkom domu PS BiH su tražili od Vlade RS da se navedene aktivnosti zaustave jer su protivne Ustavu Bosne i Hercegovine i predstavljaju pravni upad u državnu imovinu Bosne i Hercegovine koja je Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ pripala Bosni i Hercegovini.Vlada RS se oglušila o ove zahtjeve i poslanici SDA uz podršku još 14 poslanika Predstavničkog doma PS BiH (ukupno 24) u decembru 2020. godine podnose Ustavnom sudu Zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i traže od Ustavnog suda donošenje privremene mjere kojom bi se zaustavila izgradnja hidroelektrana na rijeci Drini do donošenja odluka nadležnih državnih organa.

Ustavni sud utvrđuje da se radi o ustavno-pravnom sporu za čije rješavanje je nadležan, ali do danas nije donio odluku o privremenoj mjeri. U svojim ranijim odlukama (U-1/11 i U-9/19 ) Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da riječna voda i riječna korita predstavljaju "javno dobro" koje nadalje čini dio državne imovine (imovina države BiH). Ustavni sud je utvrdio da državna imovina ima poseban status, te da predstavlja odraz državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Ustavni sud je istakao da se ne može zanemariti interes BiH da zadrži "javno dobro" kao dio državne imovine koja služi svim građanima BiH, koje nije nužno da bi se djelotvorno izvršavala specifična nadležnost određenog administrativno-teritorijalnog nivoa u državi. Osim toga, prema mišljenju Ustavnog suda ta imovina može služiti i kao "drugi način finansiranja troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH.

Premijer Radovan Višković je svojevremeno izjavio:

„Republika Srpska je ponosna što ovaj projekat radi zajedno sa Srbijom i što će na ponos građana Srpske i Srbije projekat koji je predviđen da se radi šest godina, biti urađen i za manje od četiri godine“. Po njegovim riječima, neki žele da ospore taj projekat samo zato što ga RS radi sa Srbijom. Izgradnju HE „Buk Bijela“ finansiraće sa 220 miliona eura Elektroprivrede Srbije i RS. U zajedničkom preduzeću Hidro-energetskog sistema „Gornja Drina“ preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ imaće udio od 51%, a „Elektroprivreda Republike Srpske“ 49 % vlasništva“.

Iz izjava funkcionera Republike Srbije i Republike Srpske se može prepoznati odlučnost u realizaciji ovog, a i budućih investicionih projekata na teritoriji i državnoj imovini Bosne i Hercegovine koji bi se trebali realizirati samo uz saglasnost entiteta, a bez bilo kakvog prethodnog učešća ili davanja odobrenja od strane institucija Bosne i Hercegovine.

Dok traje postupak rješavanja ustavno-pravnog spora pred Ustavnim sudom BiH niti jedan nosilac javne funkcije u BiH ne bi smio dati saglasnost da se ovaj proces odblokira. Ovaj proces je protivustavan i nezakonit iz više razloga, a navešću samo neke:

• Ovakvim odlukama Vlade RS narušava se državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

• Proces je potpuno netransparentan, jer su koncesije date pregovaračkim postupkom bez objave.

• Udio u vlasništvu se dodjeljuje državnoj firmi susjedne države u procentu od 51% čime „Elektroprivreda Srbije“ postaje većinski vlasnik preduzeća koje bi trebalo upravljati hidroelektranama na rijeci Drini, koja je državna rijeka i granična rijeka sa Republikom Srbijom.

• Niti jedan nadležni organ Bosne i Hercegovine nije donio odluku o dodjeli koncesije na državnoj rijeci.

• Prema aktima Vlade RS proizlazi da će se jednokratna koncesiona naknada uplatiti u Budžet Republike Srpske, a i godišnja koncesiona naknada u određenom procentu od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem koncesione djelatnosti, što predstavlja direktnu i kontinuiranu ekonomsku štetu po Bosnu i Hercegovinu u narednih 50 godina.

• Investicione aktivnosti u Bosni i Hercegovini su itekako poželjne, ali one se moraju provoditi u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine i njima se ne smije prouzrokovati šteta po Budžet BiH", zaključila je Čolo.