Sarajevski advokat Sead Miljković je podnio krivičnu prijavu protiv onih za koje smatra da prekršili zakon zbog toga što nisu poduzeli zakonom propisane mjere i objavili u kojim flaširanim vodama su bile bakterije kojih nije smjelo biti.

Miljković je u svojstvu građanina podnio krivičnu prijavu protiv NN lica, jer smatra da je počinjen niz krivičnih djela u vezi s flaširanom vodom u kojoj su pronađene bakterije ešerihija koli, pseudomonas i streptokok, kojih u skladu sa važećim propisima nije smjelo biti, čime je ugroženo zdravlje građana, ali i u vezi s flaširanim vodama čiji sastav nije odgovarao parametrima na deklaraciji proizvoda.

Sumnja da su počinjena sljedeća krivična djela:

• Krivično djelo protiv zdravlja ljudi;

• Krivično djelo protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, kao i "obmana kupca";

• Krivično djelo protiv javnog reda i pravnog prometa;

• Krivično djelo podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije.

Miljković, kao i mnogi drugi su mišljenja da su nadležne institucije trebale, nakon objave ovakvih podataka iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, reagovati zbog toga što se uskraćuje informacija značajna za zdravlje građana.

Zavod za javno zdravstvo FBiH je 17. novembra objavio da je 10 posto, tj. sedam od 70 analiziranih uzoraka flaširane vode sadržavalo bakterije kojih nije smjelo biti, među kojima su ešerihija koli, pseudomonas i streptokok. Uprkos velikom pritisku i strahu javnosti, ova ustanova i druge nadležne institucije do danas nisu objavile ko su proizvođači sporne flaširane vode.

Prošle sedmice su objavili ono što je u suprotnosti onome što su saopćili 17. novembra, a to je da "pronađena onečišćenja nisu u količini koja bi bila štetna po ljudsko zdravlje". Shodno tome, nameće se pitanje da li flaširana voda može ili ne može sadržavati spomenute bakterije? Ako može, u kojoj količini, tj, koja količina (ni)je opasna po zdravlje?

S druge strane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 40/10, 30/12 i 62/17) jasno je predviđeno da u vodi za piće nikako ne smije biti prisutna ešerihija koli, kao ni pseudomonas aeruginosa, pa su tvrdnje Zavoda javno zdravstvo FBiH kontradiktorne navodima iz njihovog izvještaja o monitoringu prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda uzorkovanih na području FBiH od oktobra 2021. do septembra 2022.

Sporna voda nije pronađena u prodaji u Sarajevu

Podsjećamo, u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove u Sarajevu (KUIP) ranije danas naglasili su da u prodaji nisu pronašli flaširane vode za koje je entitetski zavod utvrdio da sadrže bakterije kojih nije smjelo biti.

Kako su naveli, te vode nisu pronađene ni u maloprodaji ni u veleprodaji. Ukazali su da su informisani da je Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine monitoring flaširane vode radio prošle i dijelom ove godine.

Tvrde da je rok upotrebe sporne flaširane vode istekao prije tri do šest mjeseci, a na osnovu čega su zaključili da je mala vjerovatnoća da se ta voda još prodaje. Međutim, najavili su nastavak kontrole flaširanih vode.

"Radi zaštite zdravlja građana Kantona Sarajevo i postojanja mjere opreza, nastavit će se kontrola prometovanja flaširane vode za piće u maloprodajnim i veleprodajnim objektima te će se javnost blagovremeno informisati o eventualnim nepravilnostima", istakli su u KUIP-u.

Izostaju odgovori na ključna pitanja

Podsjećamo, u zavodovom saopćenju iz 9. decembra je izostala ključna informacija, a to je u vodi kojih proizvođača su pronađene bakterije. U ovoj ustanovi smatraju da nisu nadležni da objave ovaj podatak, jer njihove "ingerencije završavaju dostavom rezultata monitoringa nadležnoj upravi za inspekcijske poslove".

Ta inspekcijska uprava je Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) iz koje su ranije saopćili da oni nisu nadležni da objave taj podatak, već da je za to nadležan onaj ko je radio monitoring vode - Zavod za javno zdravstvo FBiH. Po kojoj osnovi Zavod nije nadležan da objavi ovaj podatak do kojeg je sam došao?

Nisu kazali da li je tačno da samo uski krug zaposlenika ovog zavoda zna u kojoj flaširanoj vodi su bile bakterije kojih nije smjelo biti. Ovaj navod nije potvrđen, ali nije ni demantovan. Ako je istinit, onda trebaju obrazložiti zašto je to tako i da li je to uobičajno, propisano djelovanje ili nije. Ako nije, zašto se tako postupalo.

Nisu kazali kako su konstatovali da "pronađena onečišćenja nisu u količini koja bi bila štetna po zdravlje". U saopćenju Zavoda za javno zdravstvo FBiH su izostali podaci o tome kolika je pojedinačno ta količina za svaku bakteriju u svakom od sedam spornih uzoraka flaširane vode.

Nisu kazali da li je istinito da su uzorci uzimani na području Istočnog Sarajeva i Brčko distrikta, dakle, u dijelu države u kojem institucije FBiH nemaju nadležnosti. Ni ovaj navod nije potvrđen, ni demantovan, osim što je navedeno da uzorci uzimani na području FBiH.

Nisu kazali da li su sporne flaširane vode povučene sa tržišta ili nisu, odnosno nije demantovan navod da nisu povučene sa tržišta, iako su prvobitno tvrdili da jesu povučene. U ovom zavodu su samo istakli da su 18. oktobra FUZIP obavijestili kako bi se proveo "pojačan nadzor u maloprodaji, proizvodnim pogonima i punionicama".

Podsjećamo, prema saznanjima Klix.ba, povlačenje sa tržišta se nije desilo. Da bi neki proizvod bio povučen, to mora uraditi Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u koordinaciji s nadležnom inspekcijom. Kako saznajemo, ni agencija, ni inspekcija nisu bile uključene u to. Kada je potrebno uraditi opoziv nekog proizvoda sa tržišta, onda to mora biti u skladu sa Zakonom o hrani Bosne i Hercegovine te javno objavljeno, ali to nije urađeno. Na internetskoj stranici Agencije za sigurnost hrane, na kojoj se objavljuju informacije o povučenim proizvodima, nije objavljeno da su povučene i flaširane vode.

Odgovore na istaknuta pitanja jučer smo uputili Zavodu za javno zdravstvo FBiH i objavit ćemo ih naknadno ako ih dobijemo.

Trosedmična šutnja u Zavodu za javno zdravstvo FBiH o ovim pitanjima stvorila je veliku sumnju i nepovjerenje javnosti u ovu ustanovu. S obzirom na to da su u spomenutom saopćenju izostali odgovori na ključna pitanja, sumnja i nepovjerenje će se dodatno produbiti. Zavodovo saopćenje se može sažeti u sljedećem: "Voda nije puno onečišćena, voda je malo onečišćena". To je poruka državne ustanove nakon što smo mu uputili dva pismena upita (18. i 28. novembra), brojnih telefonskih poziva i velikog pritiska javnosti.

Opisano postupanje ove ustanove navodi na vrlo utemeljenu sumnju da je počinjeno više krivičnih djela, jer se uskraćuju informacije značajne za javno zdravlje te se time građani potencijalno dovode u opasnost. Osim toga, a s obzirom na nepovjerenje u javnosti, u nezavidan položaj dovode se proizvođači čija flaširana voda nije sporna.

Na to što Zavod za javno zdravstvo FBiH nije objavio ključne podatke nije reagovala niti jedna druga institucija, osim Ombudsmena za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine. Od političkih stranaka reagovali su entitetski parlamentarac SBiH-a Admir Čavalić koji je uputio zastupničko pitanje i NS koji je također zatražio da se objavio u flaširanoj vodi kojih proizvođača su pronađene bakterije kojih nije smjelo biti.

Za nadati se da će nadležno Tužilaštvo Kantona Sarajevo hitno reagovati, provesti istragu u skladu sa zakonom te utvrditi sve sporne činjenice vezane za postupanje nadležnih institucija u ovom slučaju.

(Klix.ba)