Njemački kancelar Olaf Scholz prije nekoliko je dana izjavio kako će vlada pokušati ograničiti broj prijevremenih umirovljenja kako bi se spriječila potencijalna kriza tamošnjeg mirovinskog sistema.

Tamošnji ekonomisti već neko vrijeme upozoravaju da se najveće evropska privreda suočava s nestašicom radne snage, pa nema dovoljno radnika koji bi punili penzione fondove i tako finansirali isplatu penzija postojećim penzionerima.

Da situacija ne postane gora, radnike bi trebalo zadržati na radnom mjestu koliko je god moguće duže, smatra kancelar Scholz. “Broj onih koji uistinu mogu odraditi cijeli radni vijek mora biti podignut”, kazao je Scholz za njemačke medije.

Iako Njemačka namjerava do 2031. podignuti dob za odlazak u penziju sa 65 na 67 godina – a u zemlji se vode polemike i o potrebi dodatnog podizanja dobi – sve više radnika odlazi u penziju sa 63 ili 64 godine života.

Naime, od 2014. tamošnji radnici imaju pravo na državnu penziju sa 63 godine života bez umanjenja iznosa ako ispunjavaju uvjet o 45 godina staža. Prema izračunima Berlina, svake godine u prijevremenu penziju ode oko 200.000 radnika.

Prema podacima njemačkog penzionog zavoda, samo prošle godine mogućnost odlaska u penziju prije navršenih 65 godina života iskoristilo je 270.000 radnika.

Tako u ukupnom broju novih penzionera oni koji su uzeli prijevremenu penziju čine 26,3 posto udjela, izračunali su njemački statističari. Zanimljivo je da je sve više radnika spremno otići u prijevremenu penziju čak i ako će dobiti umanjenje jer nemaju dovoljno staža, prenosi Poslovni dnevnik.

Rješenje u strancima

Ova skupina, koja u prosjeku u penziju odlazi 28 mjeseci ranije, čini oko četvrtine onih koji su lani postali penzioneri. Prema Scholzovim riječima, vlada želi vidjeti i povećanje udjela žena u radnoj snazi, ali će za to biti potrebno povećati broj škola i vrtića s cjelodnevnim boravkom. Jedno od rješenja za sve krhkiji njemački penzioni sistem jest i privlačenje kvalificirane radne snage iz inozemstva.

Podsjetimo, u novembru je njemačka vlada usaglasila reformu imigracijskog zakonodavstva kojoj je cilj povećati priljev radnika iz država izvan Evropske unije.

Stručnjaci tvrde kako Njemačkoj svake godine treba najmanje 400.000 stranih radnika kako bi se nadoknadio odljev zbog odlaska u penziju . Kancelar je pojasnio kako reforme ne znače i podizanje penzionih doprinosa prije kraja mandata sadašnje vlade u 2025. godini.

Projekcije govore da će stanovništvo Njemačke ove godine porasti za 1,2 miliona ljudi, ponajviše zbog izbjeglica iz Ukrajine i dosegnuti 84 miliona. Ako stopa imigracije ostane visoka, 2070. Njemačka bi mogla imati 90 miliona stanovnika, smatraju statističari.