Dodjeljivanje Bosni i Hercegovini status kandidata za članstvo u EU-u je potvrda europske perspektive za zemlju. Ali glavni razlog za odluku je zabrinjavajuća geopolitička situacija na Zapadnom Balkanu, naglašavaju njemački političari.

Šest godina nakon što je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvom u Europskoj uniji predsjednici šefova i vlada EU-a su na svom sastanku u Bruxellesu odlučili zemlji dodijeliti status kandidata za članstvo.

U odgovorima na upit Deutsche Wellea njemački političari to bez iznimke pozitivno ocjenjuju. Naglašavaju kako je to „vrlo pozitivan signal za ljude u BiH", korak koji je „već odavno trebalo učiniti" i koji su „i ljudi u BiH i oni u dijaspori zaslužili" jer oni „žele pristup njihove zemlje u EU i dijele naše vrijednosti poput demokracije, mira i slobode govora", a to pokazuje i velik broj „mladih ljudi koji svake godine napuštaju zemlju i odlazi u EU jer tu vide svoju budućnost".

Geopolitički razlozi

No, pritom ne prevladavaju iluzije o tome da je dodjeljivanje kandidatskog statusa rezultat nekog značajnog napretka u institucionalnom ili demokratskom razvoju u BiH. Kao razlog za tu odluku njemački političari u prvom redu vide geopolitičku dimenziju i zabrinutost za stabilnost i sigurnost u Europi.

„Ruski agresorski rat protiv Ukrajine, koji krši međunarodno pravo, pokrenuo je novu dinamiku u susjedstvu i politici proširenja Europske unije koje ne bi bilo ovim tempom da nije bilo rata. Status kandidata za Bosnu i Hercegovinu je nedvojbeno dio ove dinamike", kaže za DW Thomas Hacker, izvjestitelj zastupničkog kluba liberala (FDP) u njemačkom Bundestagu za zemlje Zapadnog Balkana. I dodaje: „Nove međunarodne i geopolitičke realnosti su doprinijele dodjeli kandidatskog statusa."

A Boris Mijatović, glasnogovornik Zelenih za pitanja ljudskih prava i humanitarnu pomoć kaže kako „smo suočeni s ozbiljnom geopolitičkom situacijom stvorenom agresorskim ratom Ruske Federacije protiv suverenog susjeda Ukrajine. Ako EU ne održi obećanja iz Soluna 2003. godine (o europskoj perspektivi za zemlje Zapadnog Balkana, nap. ur.), tu će prazninu popuniti druge države i njihove inicijative, poput Rusije, Kine ili drugih."

Stoga Zapadni Balkan valja „promatrati kao geopolitički važnu regiju i odlučno krenuti s integracijom u EU", naglašava i socijaldemokratski zastupnik u Bundestagu Adis Ahmetović, „kako ruski i kineski utjecaj ne bi još više ojačali. Zapadni Balkan ne smije postati poprište sljedećeg velikog europskog sukoba", upozorava je Ahmetović.

Zabrinutost zbog situacije u regiji

Pritom njemački političari znaju da BiH nije jedina neuralgična tačka na Zapadnom Balkanu. Prije svega najnovije zaoštravanje situacije na Kosovu pokazuje da čitava regija nosi u sebi potencijal za sukobe.

„Sigurnosna situacija u regiji i dalje je napeta. Prije svega napetosti na sjeveru Kosova naglašavaju potrebu za prisutnošću međunarodne zajednice na terenu", smatra liberal Thomas Hacker.

Po njegovom mišljenju krivca za to treba tražiti prije svega u Beogradu: „Ako Srbija nastavi svoju destruktivnu i agresivnu retoriku, morat će se preispitati odnosi EU-a i Srbije. Srbija i Kosovo moraju raditi na rješenju međusobnog priznanja u okviru dijaloga koji vodi EU. To je jedini način da se osigura budućnost obiju država u EU i omogući mirna perspektiva."

I Boris Mijatović iz Zelenih, stranke njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, problem na Kosovu vidi prije svega na srpskoj strani. „Aleksandar Vučić ponovo zaoštrava atmosferu na srpsko-kosovskoj granici. Mi Zeleni smo vrlo kritični naspram srpskih poziva za stacioniranje vojnika u Republici Kosovo. Obje strane bi sada trebale nastojati da se iz ove situacije ponovo uđe u dijalog uz međusobno uvažavanje. Mnogi ljudi u regiji žude za pomirenjem i zalažu se za miran razvoj", kaže Mijatović.

A Jasmina Holstert, zastupnica iz redova socijaldemokrata u Bundestagu, naglašava da tu pozitivnu ulogu može odigrati i međunarodna zajednica: „Situacija je doista zabrinjavajuća, tu ne treba ništa uljepšavati. Ali, i tu se mogu odaslati pozitivni signali, kao što je EU sada pokazala s odlukom o ukidanju viza za Kosovare od 2024."

Poticaj za unutarnju politiku

Istovremeno, naglašavaju naši sugovornici, dodjeljivanje kandidatskog statusa bi moglo predstavljati značajan poticaj za daljnji razvoj demokracije i pravne države u Bosni i Hercegovini.

„Političko vodstvo zemlje sada bi trebalo iskoristiti ovu odluku za brzu provedbu potrebnih reformi. Status kandidata trebao bi biti razlog za još veće napore", naglašava liberal Thomas Hacker, a Boris Mijatović iz stranke Zeleni kaže kako su „promjene u državnom vrhu dio demokratske svakodnevice. Sada je na novoizabranim većinama u zemlji da svoje zadatke i političke ciljeve iz predizborne kampanje pretoče u politiku koja je pozitivna za državu i njen razvoj".

Tome se u svojoj izjavi za DW nada i visoki predstavnik u BiH, njemački političar Christian Schmidt: „Ovo je jedinstvena prilika za zemlju, status kandidata je ključni korak ka bližim vezama s EU-om i budućnosti BiH kao članice EU obitelji. Bosna i Hercegovina mora ispuniti svoje obećanje da će biti sigurna i prosperitetna multietnička zemlja za sve svoje stanovnike. I mora dokazati da može prevladati političku i ekonomsku disfunkcionalnost i provesti prijeko potrebnu reformsku agendu.”

On smatra da su nedavni izbori donijeli pomak na političkoj sceni zemlje, nakon višegodišnjih blokada, te obećava veći angažman EU-a u BiH.

A da je to potrebno uvjerena je i Jasmina Holstert, zastupnica iz redova socijaldemokrata u Bundestagu: „Primjećuju se reformski napori, i EU podržava BiH u prevladavanju kriza koje imamo u Europi. Sada je važno da naše riječi provedemo u djela. Nakon 20 godina perspektive, sada je vrijeme za više od obećanja."

Osobna perspektiva

Osobito njemački političari s izbjegličkom pozadinom naglašavaju ne samo politički značaj odluke o dodijeli kandidatskog statusa BiH, već i osobne aspekte. Tako Jasmina Holpert, koja je kao dijete tijekom opsade Sarajeva teško ranjena i izgubila desnu ruku, da bi potom pribježište našla u Njemačkoj, ne skriva svoju radost. U izjavi za DW ona kaže: „Danas je općepriznato da su Zapadni Balkan i moja domovina zemljopisno i kulturno dio Europe. Jako se nadam da će sada doći do brzog napretka – s obje strane!"

A svoje osobno zadovoljstvo ne skriva ni Adis Ahmetović: „Jako sam radostan zbog ove odluke – ona u sebi nosi nešto povijesno. U Njemačkoj žive brojni ljudi porijekla poput mog. Drago mi je što sam, nakon što su moji roditelji pobjegli od rata u BiH 1992. godine, 30 godina kasnije, kao njemački političar koji se bavi vanjskopolitičkim temama, mogao pomoći u donošenju odluke da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata."